1.1.2.11. ZA�TITA KULTURNE I PRIRODNE BA�TINE

A)� KULTURNA BA�TINA

1. Prikaz povijesnog razvoja karakteristi�nih oblika naseljenosti na podru�ju �upanije

Formiranje i razvoj karakteristi�nih oblika naseljenosti podru�ja Zagreba�ke �upanije op�enito je prikazano u �etiri karakteristi�na povijesna razdoblja u kojima su nastali i razvili se osobiti naseobinski oblici, te mre�a komunikacija kojima su povezani me�usobno, ali i sa �irim prostorom.

�

Pretpovijesno razdoblje

Uo�avaju�i rijetka paleolitska �ovjekova stani�ta smje�tena na povi�enim polo�ajima uz potoke �umbera�kog gorja, Medvednice i Vukomeri�kih gorica mo�emo pratiti po�etke naseljavanja prostora dana�nje �upanije. Pojavom ekonomskih vi�kova dolazi do demografskog �irenja, te se u sve ve�em broju naseljavaju plodne nizine i obale velikih vodotoka, grade prva stalna naselja i utvr�uju trase komunikacija. Na blagodati ovog prostora i bogatstvo �ivota ukazuju nam kasnije prapovijesne kulturne pojave, naro�ito u bakreno i bron�ano doba. Tako je poznatoj lasinjskoj kulturi (eponimni lokalitet Lasinja nasuprot Jamnice) ovo zapravo mati�no podru�je odakle se ra�irila sve do ju�nougarskih nizina.

Pojavom metala do�lo je do znatnijeg ekonomskog razvoja, pobolj�anja kulture �ivljenja i izgradnje prvih utvr�enih naselja. Taj uzlet i ekspanziju najzornije nam pokazuju kasnobron�anodobni lokaliteti �ija brojnost nadma�uje sve ostale. Neki od tih lokaliteta (Velika Gorica, Staro �i�e) odrednice su ovog razdoblja. Razdoblje starijeg i mla�eg �eljeznog doba - zapravo prijelaza iz prapovijesti u povijest, razdoblje novih kulturnih i ekonomskih pojava - samo potvr�uje kontinuitet naseljavanja i postojanost ve� utvr�enih komunikacija, �to �e najbolje potvrditi pojava rimske civilizacije.

Anti�ko razdoblje

Tridesetih godina 1. st. pr. Kr. zapo�inje rimsko osvajanje Panonije, a time i uklju�ivanje ovih prostora u sustav rimske civilizacije. Me�urje�je Save i Kupe prvi je put urbanizirano dolaskom Rimljana. Urbanizacija je provedena izgradnjom glavnog naselja na rijeci Savi i povezivanjem prostora sustavom cesta, putova i mostova, te je tako zapo�eo nov na�in i organizacija �ivota i prostora koju je Rim mogao provesti zahvaljuju�i svom kulturnom, gospodarskom i politi�kom razvoju. Rimljani preko ovog podru�ja grade dvije dr�avne ceste. Jedna je iz Akvileje preko Emone (Ljubljana) vodila za Sisciju (Sisak), a druga iz Dalmacije preko Siscije i Andautonije za Poetovio (Ptuj) i dalje prema sjeveru. Andautoniju u svojim itinerarima navode i anti�ki pisci.

Ranocarsko rimsko naselje razvilo se uz tada�nji glavni tok Save, na mjestu gdje je pretpovijesni trgova�ki put - odvojak jantarnog puta prelazio Savu.

Andautonija je, kao savska luka i mjesto na istaknutim cestovnim prometnicama, od samoga po�etka imala veliku strate�ku va�nost. Teritorij Andautonije pripadao je administrativno u provinciju Panoniju, te daljim podjelama provincije u Panoniju Superior i provinciju Saviju. Smje�taj teritorija Andautonije, odnosno polo�aj grada na va�nim dr�avnim prometnicama i rijeci Savi, te neposredna blizina Siscie - centra provincije, utjecao je na njezin nastanak, rast i razvoj. O pravnome statusu Andautonije svjedo�e kameni spomenici s posvetnim natpisima iz 1. do 3. stolje�a u kojima se Andautonija navodi kao municipij (grad sa samostalnom upravom). Osim �to je Andautonija bila grad s visokim pravnim statusom, kroz 400 godina bila je administrativno-upravni, ekonomski, kulturni te vjerski centar prostora ome�enog Medvednicom na sjeveru, Samoborskim gorjem na zapadu, Vukomeri�kim goricama na jugu i rijekom Savom na istoku.

�

Ceste, ulice, kanalizacija, bedemski zidovi, javne zgrade i stambena arhitektura gra�eni su uglavnom od kamena, koji se dovozio iz kamenoloma na Medvednici (Vrap�e, Bizek i Crna Voda kod Marku�evca). U dvori�tu �upnog ureda u ��itarjevu istra�ena je u du�ini od 27m vrlo dobro sa�uvana glavna prometnica smjera sjever - jug (cardo), poplo�ena kamenim plo�ama. Otkriveni dijelovi zgrada za stanovanje s ostacima hipokausti�nih ure�aja (koji su topli zrak �uvali u prostoru ispod poda odakle se �upljim opekama - tubulima �irio unutar zidova), ostacima zidnih slikarija, podnih mozaika i oplo�enjima podova kamenim plo�icama ili opekom upozoravaju na komfornu i estetsku opremljenost ovih zgrada prema vi�im standardima toga vremena.

Cestovni promet usavr�ili su Rimljani, te je izgradnja cesta dio njihove prometne politike. Rimske ceste su po svom karakteru bile: javne ceste (viae publicae), vojni�ke ceste (viae militares) i sporedne ceste (viae vicinales). Ishodi�te rimskih cesta za na�e krajeve bila je Aquileia. Od nje je vodio smjer preko Emonae (Ljubljane), Celeie (Celja), Poetovia (Ptuja) na dunavsku granicu. Vezu Rima s istokom tvorile su tri glavne linije: Savska, Dravska i Jadranska. Podru�jem dana�nje Zagreba�ke �upanije u najve�em je dijelu prisutna Savska linija. Prolazila je od Ljubljane preko Siska, Sremske Mitrovice i dalje na istok. Kraj dana�njeg Zagreba i�la je Savska linija koja se na tom dijelu poklapa s vezom Sisak � Ptuj kod ��itarjeva (rimskog naselja Andautonia).

Razdoblje od 12. do 16. stolje�a

�ivot Hrvata na podru�ju dana�nje Zagreba�ke �upanije zapo�inje doseljavanjem u 6. i 7. stolje�u kada hrvatska plemena zapremaju pokrajine Dalmaciju i Panoniju. Dolaskom u ove krajeve nisu odmah stvorili jedinstvenu dr�avu, ve� su osnovali vi�e nezavisnih oblasti od kojih je jedna i Slavonija �iji dio zaprema i podru�je dana�nje Zagreba�ke �upanije.

Unutar ovih oblasti nalazile su se starohrvatske plemenske �upe. Svaka �upa imala je svoj castrum (grad), utvr�en nasipom ili zidinama, kao sijelo �upana i branik �itave �upe. Stare �upanije bile su u svome temelju u prvom redu vojni�ke organizacije, te je �ivot cijeloga naroda bio podvrgnut toj funkciji. Zato se i nalaze tragovi starih �upanijskih utvrda na svim strate�kim va�nim mjestima �upanija. Samo mali broj tih utvr�enja mogli su u feudalno doba odr�avati i obnavljati njihovi� gradovi. U starini dizane su te utvrde zajedni�kim snagama �upanije i dr�ave.

Starim �upanijama, kao vojni�kim ustanovama, brigu su zadavali prilazi sa sjeveroistoka i sjeverozapada. Ju�ne i jugoisto�ne strane �upanije nemaju toliko karakteristi�nih naziva iz kojih bi se moglo zaklju�iti da ozna�uju mjesta starih gradaca i budima, �to pokazuje da ih ovdje i nije bilo u tolikoj mjeri kao na drugim stranama �upanije. Smje�taj vanjskih gradaca �upanijskog utvr�enja pokazuje i svrhu njihova postojanja.

Za provale u �upaniju iz dalekih strana bili su odlu�uju�i prilazi sa sjeverozapada dolinom Krke i sjeveroistoka dolinom Lonje, te starom rimskom cestom koja je smjerom od Vara�dina mimo dana�nje Marije Bistrice i Zagreba prolazila Zagreba�kom �upanijom preko Topuskog prema jugu. Ta cesta zove se u latinskim ispravama via Murata i slu�ila je do 13. stolje�a.

Niz gradaca, kao sustava utvrda na sjeverozapadnom i sjeveroisto�nom ulazu u staru �upaniju, bilo je podignuto u vrijeme frana�kih ratova.

U prvoj polovici 13. stolje�a jo� se mogu pratiti �upska sredi�ta i utvrdni sustavi iz prethodnih razdoblja ure�enja hrvatskih �upanija, koje nalazimo spominjane u povijesnim izvorima iz tog vremena, a koncentrirani su uz prirodne me�e �upanija koje su se smje�tale uz gore i rijeke. Gore sa svojim ograncima i utvrdama bile su prirodna skloni�ta okolnoga stanovni�tva, a jednako je u vrijeme neprijateljskih provala mobilno stanovni�tvo starih �upanija bilo lako mogu�e preseliti na drugu stranu rijeke.

Gradcima i utvrdama bile su utvr�ene: Medvednica (Zagreba�ka gora), Moslava�ka gora, �umberak, te rije�ne doline Save, Lonje, Sutle, Kupe, Glogovnice i Odre.

Stara hrvatska �upanija �iji kontinuitet traje sve do 19. stolje�e je Zagreba�ko-oki�ka, a teritorijalno pribli�no odgovara dana�njoj Zagreba�koj �upaniji.

Kontinuirano pra�enje prostorne organizacije �ivota i oblika naseljenosti podru�ja Zagreba�ke �upanije mogu�e je slijediti od 11. st., kad se uspostavlja �vrsta politi�ka i crkvena organizacija za vladavine kralja Ladislava (1077.-1095. � prvog u dinastiji Arpadovi�a), koji okuplja svoje zemlje oko zagreba�kog castruma.

U tom razdoblju dolazi do izmjene dru�tvenog ustroja hrvatske etni�ke grupacije i nestajanja do tada prete�no homogene rodovske strukture. Na tlu srednjovjekovne Slavonije zapo�inje tada proces organiziranja kraljevskih �upanija.

Mo�e se konstatirati da se u 13. stolje�u Slavonijom naziva onaj dio Hrvatskog kraljevstva koji je nekad za Rimljana pripadao pokrajini Panoniji, a u srednjem vijeku bio zasebna kne�evina Hrvatska sve do kralja Tomislava. To je podru�je od Drave do Gvozda, a mo�e se re�i da je podru�je srednjovjekovne Slavonije odgovaralo podru�ju tada�nje zagreba�ke biskupije.

Osim povremenih promjena u veli�ini i broju �upanija kao i daljnjeg opstojanja pojedinih starohrvatskih �upa jo� u 13. stolje�u, na podru�ju dana�nje Zagreba�ke �upanije mogu�e je konstatirati stalnost teritorijalno-politi�ke podjele od 11. st. sve do potkraj 19. st. Pri tome se na podru�ju plana najve�i dio teritorija odnosi na zagreba�ku �upaniju �ije je sjedi�te i sredi�te jo� od 11. stolje�a poznato kao zagreba�ki castrum koji se po svoj prilici nalazio na mjestu kasnijeg Gradeca.

�upanija je politi�ka, sudska i vojni�ka teritorijalna jedinica na �elu koje se nalazi od strane kralja imenovani slu�benik � �upan. �upanija ima svoj grad � utvrdu � kraljevski castrum kao politi�ko sredi�te u koji se sklanjaju stanovnici u slu�aju potrebe. Uz grad � kraljevski castrum je podgra�e s trgom, gdje se odr�avaju zborovi, sudska ro�i�ta i sajmovi.

Unutar �upanijske upravno-teritorijalne podjele ve� u najranijem razdoblju dolazi do prela�enja niza kraljevskih posjeda u ruke crkve i velika�a, te se unutar �upanija postupno stvaraju nove teritorijalne jedinice � vlastelinstva. Ova nova kategorija feudalnog zemlji�nog posjeda koja se odr�ala sve do ukinu�a feudalnih odnosa u 19. stolje�u istodobno je bila i feudalna gospodarska organizacija i organ feudalne vlasti. U razli�itim prilikama vlastelinstva su dobivala porezni i sudski imunitet �to ih je izuzimalo od kraljevske i banske vlasti. Mnoga su vlastelinstva nastala kroz nasljedno �upanstvo. Posjednik takvog novog vlastelinstva zadr�avao je obi�no i sve upravne funkcije nekada�njeg �upana. Vlastelin kao gospodar (dominus terre) ima sudsku vlast nad svim podlo�nicima, ali i du�nost da �titi i brani svog podlo�nika od svakog neprijatelja. Stjecanjem imuniteta i regalnih prava, vlastelinstva su postala osnovne ekonomske i upravno sudske jedinice feudalnog dru�tva, te je ve�ina od njih sa�uvala svoju cjelovitost do kraja 16. stolje�a. Na takvim se vlastelinstvima, naro�ito nakon provale Tatara (god.1212.), ubrzano podi�u uz potporu i suglasnost kralja feudalne utvrde � burgovi (stari gradovi � burgovi). U okviru �upanija s vremenom je rastao i broj manjih plemi�kih posjeda koji su i dalje ostali ovisni o �upanijama, odnosno novoosnovanim vlastelinstvima te nisu uspjeli realizirati sve upravne i sudske funkcije koje su imala vlastelinstva. Uz darivanje zaslu�nih podanika vi�ega i ni�ega plemstva, kralj je zaslu�nim pojedincima ili �itavim op�inama zasebnim poveljama podijelio plemstvo i plemi�ke slobo�tine. U takvim se uvjetima posebno razvijalo podru�je plemenite op�ine Turopolje. U ovakvoj politi�ko-teritorijalnoj organizaciji prostora mo�emo utvrditi za ovo razdoblje nekoliko osnovnih oblika naseljenosti, odnosno organizacije �ivota na ovom tlu.

Slobodni kraljevski gradovi

Uz utvr�eni kraljevski, odnosno �upanijski castrum toga vremena, kao sijelo kraljevskih �upana razvijalo se podgra�e (suburbium) gdje se narod skupljao na trgu za svetkovine, sudove i zborove. Ovo formiranje i razvoj naselja koja �e s vremenom poprimiti obilje�je i funkcije naselja gradskog tipa zapo�inje u razdoblju od 11. do 13. stolje�a, a intenzivno se razvija u 15. st. U okrilju utvr�enih starih gradova sjedi�ta �upanija � castruma koji im pru�aju sigurnost stvaraju se trgova�ko obrtni�ki centri �iji su nosioci uglavnom strani obrtnici i trgovci (hospites). U interesu napretka zemlje, ali s vremenom i kao va�nog saveznika u suzbijanju prevelike mo�i feudalaca, kraljevi su podupirali razvoj tih naselja daruju�i im privilegije i vlastitu autonomiju.

Tako je 1232. godine osnovan slobodni kraljevski grad Gradec na brdu Gri�u. Osim Gradeca, ove privilegije na podru�ju Zagreba�ke �upanije dobiva Samobor 1242. godine i Jastrebarsko 1257. godine, te Zelina 1328. g. Tim privilegijama osnovane su zapravo slobodne gradske op�ine koje upravljaju same sobom. Prevladava ravnopravni odnos me�u gra�anima. Te op�ine imaju istodobno i upravni i teritorijalni zna�aj, i to tako da op�ina kao upravna zajednica dr�i u svojoj vlasti odre�en teritorij. Kralj im daruje i ve�e povr�ine zemlje koja je do tada bila �upanijska.

Novorazvijeni gra�anski stale� tih gradova imao je izme�u ostalog poglavito pravo birati suca, po svojoj se volji doseliti ili odseliti i raspolagati svojim posjedom. Pravni polo�aj ovih gradova nije ostao povijesno konstantan. Tako je dio tih gradova u daljnjem razvoju stagnirao ili dosegao ni�i stupanj naselja � trgovi�ta (Samobor, Jastrebarsko).

U slu�aju zagreba�kog castruma kao sjedi�ta kraljevskog �upana mogu�e je utvrditi da do 15. stolje�a predstavlja jedini utvr�eni slobodni kraljevski grad na tlu srednjovjekovne Slavonije.

Ostala naselja ovdje spomenuta s kraljevskim privilegijama nastavila su svoj razvoj kao kraljevska trgovi�ta, �esto izlo�ena samovolji i sukobima s vlastelom. Bore�i se vrlo �esto za svoja prava i kraljevske povlastice, ta trgovi�ta nikada nisu postigla potpunu autonomnost i domet razvoja slobodnog kraljevskog grada zagreba�kog Gradeca.

Na osnovi prikupljenih podataka za podru�je �upanije izdvojeno je ukupno 10 vlastelinskih trgovi�ta, od kojih se mnoga ve� u 17. stolje�u nisu vi�e razlikovala od sela (Rakovec, Lijevo Sredi�ko, Bo�jakovina, �elin �i�e).

Uvrstimo li i taj na�in tada�nje naseljenosti prostora u za�etke stvaranja gradova, odnosno naselja gradskog tipa, tada mo�emo utvrditi da je ovo razdoblje stvorilo najve�i broj takvih naselja ili barem njihovih po�etnih oblika.

Stari gradovi � burgovi

Obrambeni sustav tada�njih dru�tveno-politi�kih okolnosti uvjetovao je izgradnju brojnih masivno gra�enih gradova � burgova na prirodno te�e pristupa�nim terenima. Ta je izgradnja naro�ito ubrzana prodorom Tatara u Hrvatsku godine 1241. Topografski smje�taj tih utvr�enih gradova jasno pokazuje da su odre�ene strate�ki va�ne lokacije bile planski utvr�ene.

Tako se mo�e konstatirati da su bile branjene pojedine gore i rijeke iz sljede�ih burgova:

q �umbera�ka gora

- Sichelberg, �umberak, Slaveti�, Turen, Jastrebarsko, Pavlov�an, Lipovec, Oki�, Samobor i Tu��ak

q Rijeka Sava

� Samobor, Kerestinec, Susedgrad, Stupnik

q Dolina rijeke Lonje

- Bisag, Paukovec, castrum Nikola, Rakovec, Bo�jakovina, Klo�tar Ivani�, Ivani�, Plodingrad

q Odransko polje

- Lukavec, �elin-�i�e, Per�in grad

q Pokupsko � Kupa

- Sredi�ko, Pokupsko

q Rijeka �esma i Glogovnica

- Dugava, Gradec, Vrbovec

Razdoblje od 17. do 19. stolje�a

Po�etak ovog razdoblja okarakteriziran je najve�om teritorijalnom redukcijom Hrvatske koja je uslijedila prodorom Turaka 1592. godine. I upravo je prostor Zagreba�ke �upanije bio o�uvan unutar podru�ja reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae koje je iznosilo 16.800 km². Trajna nesigurnost, ugro�enost, masovna ubijanja i preseljavanje stanovni�tva imali su za posljedicu ekonomsko propadanje i stagnaciju sveop�eg razvoja ovog prostora koji postaje regrutno podru�je carske vojske, i to ne samo za borbu protiv Turaka ve� i za druge vojni�ke pothvate austrijske carevine, koja tada zapo�inje svoj uspon u europsku velesilu.

U drugoj polovici 16. st. Austrija ustanovljuje Vojnu krajinu, te se preostala gra�anska Hrvatska svela uglavnom na zagreba�ko podru�je i Hrvatsko zagorje s dva gradska naselja � Zagrebom i Vara�dinom. Iako je mir u Sremskim Karlovcima sklopljen 1699. godine, Vojna krajina zadr�ala se je sve do 1881., pretvoriv�i se ve� od po�etka 18. stolje�a u stalan izvor vojne snage za brojne ratove koje je Austrija vodila po Europi. Gospodarski �ivot krajeva pod Vojnom krajinom bio je sputan vojnim propisima, te je Vojna krajina znatno zaostajala za banskom Hrvatskom.

Prestankom turske opasnosti utvr�eni vlastelinski gradovi � burgovi gube svoje zna�enje, te se po�etkom 17. st. postupno napu�taju i propadaju. Pojavljuje se novi oblik naseljavanja prostora u smislu novih vlastelinskih sjedi�ta u ravnicama, odnosno na komunikacijskim �vori�tima. Grade se vlastelinski dvorci i plemi�ke kurije koji s vremenom prelaze u masovnu pojavu poznatu pod imenom kurijalizacija.� Od po�etka 17. st. dolazi do raspadanja velikih vlastelinstava u manje plemi�ke posjede, te nestajanja do tada brojne vojne posade. Sve ve�u ulogu dobivali su gospodarski �imbenici: povezanost podru�ja s tr�i�tem, postojanje uvjeta za odre�enu proizvodnju i sl.

U 16. i 17. st. jo� uvijek su ve�inu upravnih poslova obavljale �upanije, dok nije za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju ustrojeno kraljevsko namjesni�ko vije�e, a potom 1869. godine kraljevska zemaljska vlada, �ije je sjedi�te glavni zemaljski grad Zagreb.

Iz Hrvatskog� Ustava ili konstitucije iz 1882. godine doznajemo da je zakonom od 15.11.1874. godine odre�ena politi�ka uprava ustrojstvom �upanija koje se dijele na pod�upanije, odnosno kotare. �upanije, pod�upanije i gradovi stoje neposredno pod odjelom zemaljske vlade za unutarnje poslove.

U takvim politi�ko-gospodarskim uvjetima susre�emo se u ovom razdoblju s vi�e oblika naseljenosti prostora.

a) Gradovi

Jo� u 17. st. mo�emo govoriti o tri vrste naselja, odnosno gradova:

Vlastelinska trgovi�ta� su naselja bez kraljevskih povlastica. �esto se javljaju i pod nazivom purgarije, od kojih je ve�i broj s vremenom stagnirao u sela.

�

Kraljevska trgovi�ta � naselja s kraljevskim privilegijama (Samobor, Jastrebarsko, Krapina i Zelina) nastala su na kraljevskim posjedima, ali vrlo brzo prelaze u posjed feudalaca zadr�av�i svoj razvoj u okvirima pojedinih vlastelinstava. Ta trgovi�ta, osim Zeline, sa�uvala su svoj status i naziv i u 19. st. Osim ranijih srednjovjekovnih trgovi�ta, godine 1866. na podru�ju �upanije spominju se Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica i Vrbovec.

Slobodni kraljevski gradovi

Nastavljaju�i svoj povijesni kontinuitet nakon privremene stagnacije naro�ito izra�ene u 16. st. uslijed turskih provala i pusto�enja, jedini postoje�i slobodni kraljevski grad na ovom podru�ju � Zagreb u 17. stolje�u je istodobno i sjedi�te bana, Sabora, �upanije i katoli�ke biskupije, te kao takav do�ivljava svoj ekonomski procvat u 18. stolje�u.

U drugoj polovici 19. st. po�elo se normativnim putem izjedna�avati pojedine gradove i svoditi ih na zajedni�ke tipove. U tom smislu stupio je 1861. godine na snagu �Naputak za privremeno ure�enje �upanija, slobodnih kotara, slobodnih i kraljevskih gradova, povla�tenih trgovi�ta i seoskih op�ina�. Ukinu�em Vojne krajine 1871. godine zakonom o gradskim i seoskim op�inama dotada�nja je vojno kraji�ka op�ina Ivani� tvr�a podignuta u red gradova. Godine 1895. prema �Zakonu o ustroju gradskih op�ina� stvorene su tri kategorije gradova. U prvu kategoriju svrstan je Zagreb koji je izuzet iz organizacije �upanije i podre�en neposredno zemaljskoj vladi kao kraljevski slobodni grad i glavno mjesto kraljevina Hrvatske i Slavonije, sjedi�te bana trojedne kraljevine, namjesni�kog vije�a, �upanije, te sjedi�te rimokatoli�ke nadbiskupije. U to vrijeme Zagreb ima 1444 ku�e i 16.030 stanovnika. U drugu kategoriju nije uklju�en niti jedan grad s podru�ja dana�nje Zagreba�ke �upanije. U tre�u kategoriju svrstani su gradovi koji su na odre�eni na�in bili povezani s organizacijom kotarskih oblasti. Takav status na ovom podru�ju dobiva Ivani� tvr�a kao grad kri�eva�ke pukovnije. Ovo stanje odr�alo se je sve do 1918. godine.

b) Sela

Najzastupljeniji, odnosno najbrojniji oblik naseljenosti prostora razasut po �itavom teritoriju tada�njih �upanija svakako su sela (ves, latinski villa), a o njima saznajemo ne�to vi�e iz prvog sa�uvanog popisa crkvenih �upa 1334. godine na podru�ju Zagreba�ke biskupije. Sela su osnovno obilje�je vlastelinskih provincija.

Intenzitet i raspored naseljenosti ukupnog prostora mo�emo pratiti upravo na osnovi poznatog broja �upa pojedinih podru�ja. Ve� u 14. st. sela su udru�ivana u seoske op�ine ili su�ije (judicatus), koje su u 16. st. �inile svojevrsne organizacijske jedinice vlastelinstava, odnosno njihovih provincija. Na �elu seoske op�ine ili su�ije nalazio se sudac kojeg su birali seljaci svake godine.

Na izra�enoj reljefnosti podru�ja od najranijih vremena sela su smje�tavana na zaravancima bre�uljaka �ija visina nije prelazila 400 m. S obzirom na to, sela su bila male veli�ine i razasuta u prostoru. Doline rijeka zbog plavljenog, odnosno mo�varnog tla nisu bile u najranije doba nastanjene. Takav smje�taj ovih malih sela ve� u najranije doba u�vrstio je topografijom terena uvjetovanu specifi�nu organizaciju naselja i njegovu karakteristi�nu matricu koju je mogu�e bez obzira na izmjenjenu strukturu slijediti do danas.

Mala sela i veliku ra�trkanost ku�a zbog ve�ih povr�ina obradive zemlje oko ku�i�ta, koja je karakteristi�na za predtursko doba, s vremenom se pomo�u odre�enih propisa nastoji zamijeniti ve�om gusto�om izgra�enosti i stvaranjem ve�ih sela prikladnijih za upravu i sigurnost stanovnika. Takva su sela u 18. i 19. st. mogla biti i zasebne op�ine (Desinec, Cvetkovi�, Kra�i�, Sveta Nedelja i dr.).

c) Dvorci i kurije

Iako odr�avaju razli�iti satus i materijalno stanje svojih vlasnika, dvorci i kurije predstavljaju za ovo razdoblje novi tip nastanjenosti prostora. Jo� krajem 16. st. i po�etkom 17. st., prestankom turske opasnosti, javlja se potreba za gradnjom dvoraca, a ostvaruje se u prvo vrijeme pregradnjom burgova, kao �to su Jastrebarsko, Kerestinec, Slaveti�, Lukavec i dr. Te�nja za reprezentativno��u, estetskim oblikovanjem i ve�om udobno��u stanovanja rezultirala je izgradnjom novih gra�evina na pomno odabranim lokacijama, ne vi�e strate�kog zna�aja kao kod burgova, ve� rasko�nog i reprezentativnog prirodnog krajolika. Uz takve dvorce kao sredi�ta posjeda vezan je niz gospodarskih zgrada, te vrtovi i parkovi. Intenzivna izgradnja dvoraca i kurija uslijedila je krajem 18. st. U prvoj �etvrtini 19. st. opada izgradnja dvoraca, naro�ito onih rasko�nijih. Osiroma�eni feudalci prodaju svoje posjede, a imanja se parceliraju, naro�ito u Prigorju. Uz neke iznimke, kao �to je Janu�evac, najve�i i najljep�i primjer gra�evine toga vremena, u tom razdoblju grade se uglavnom manji dvorci i kurije.

Glavna mre�a komunikacija

Kao �to spomenuto razdoblje srednjeg vijeka nije nastavilo tradiciju izgradnje kvalitetne cestovne mre�e koju je ostavilo rimsko razdoblje na ovom tlu i kao �to se nije izgra�ivala nova cestovna mre�a, zapu�tale su se i propadale zate�ene rimske ceste.

Ja�i razvoj izgradnje cesta uslijedio je tek kada je prestala opasnost od Turaka. Posebnu ulogu u tom smislu imala je institucija Vojne krajine.

Prva zna�ajnija cesta sagra�ena je na potezu Karlovac � Rijeka preko Gorskog kotara 1726. godine, a poznata je pod imenom Karolinska cesta. Godine 1750. izgra�ena je cesta Zagreb � Karlovac, a 1770. godine tzv. Jozefinska cesta Karlovac � Senj. Budu�i da dotada�nja Karolinska cesta nije bila prikladna za opse�niji prijevoz robe konjskom zapregom, podi�e se na tom pravcu Lujzinska cesta, koja je predana prometu 1809. godine kao jedna od najzna�ajnijih prometnica ne samo u Hrvatskoj nego u �itavoj Europi. Ta cesta i obnovljena Jozefinska cesta (rekonstruirana 1833. do 1843. godine) tvore glavne arterije rije�no-cestovnog sustava prometne privrede u sjevernoj Hrvatskoj, sve do uspostave �eljezni�kog prijevoza prema Rijeci.

Ve� 1862. godine pu�tena je u promet �eljezni�ka pruga od Siska preko Zagreba do Zidanog Mosta kao odvojak tzv. Ju�nih �eljeznica. Godine 1865. izgra�en je odvojak od Zagreba do Karlovca. Prije 1875. nastala je pruga od Zagreba preko Dugog Sela u smjeru Kri�evaca i Koprivnice. Potkraj 19. st. nastalo je vi�e vicinalnih �eljezni�kih pravaca koji su tvorili cjelovitu mre�u hrvatsko-slavonskog �eljezni�kog prometa.

Ostale ceste na ovom podru�ju imaju sve do I. svjetskog rata zna�enje samo za lokalnu ili regionalnu trgovinsko-prometnu privredu.

2. Nepokretna kulturna dobra

Povijesni kontinuitet �ivota na podru�ju Zagreba�ke �upanije ostavio je materijalne tragove u obliku arheolo�kih nalaza i o�uvane graditeljske ba�tine. Iznimno velik broj kulturnih dobara koja datiraju iz svih razdoblja ljudske povijesti - od prapovijesti, antike, srednjeg vijeka, renesanse, baroka, razdoblja 19. st, sve do danas, a koja se vode u Popisu nepokretnih kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture, Upravi za za�titu kulturne ba�tine, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu - sistematizirana su prema vrstama i podvrstama i prikazana u tablicama koje slijede.

Pravni status za�tite nepokretnih kulturnih dobara

VRSTA KULTURNIH �DOBARA	PRAVNI STATUS ZA�TITE KULTURNIH DOBARA
VRSTA KULTURNIH �DOBARA	REGISTRACIJA	PREVENTIVA	PRIJEDLOG ZA� ZA�TITU (EVIDENCIJA)
POVIJESNA NASELJA
GRADSKA	1	3	2
GRADSKO-SEOSKA		1	4
SEOSKA		12	59
UKUPNO:	1	16	65
POVIJESNE GRA�EVINE I SKLOPOVI
SAKRALNE GR.	25	79	225
STAMBENE GR.	17	35	58
JAVNE GR.	1	7	39
GOSPODAR. GR.	1	4	12
STARI GRADOVI	2	2	2
VOJNE GR.	1		1
POV.-MEM. GR.	1	2	7
JAVNA PLASTIKA		1	4
PARK. I PERIVOJI
UKUPNO:	48	130	348
ARHEOLO�KI LOKALITETI I ZONE	12	19	231
MEMORIJALNA PODRU�JA I OBILJE�JA	1	116
SVEUKUPNO:	62	281	644

Razmje�taj kulturnih dobara po op�inama i gradovima

PROSTORNI RAZMJE�TAJ KULTURNIH DOBARA

GRAD

Op�ina

POVIJESNE CJELINE

POVIJESNE GRA�EVINE I SKLOPOVI

ARHEO. LOKAL. I ZONE

MEM. PODR. I OBILJ.

UKUPNO

^gradske

^gradsko

^seoske

^stari

^grad

^vojni

^sakralni

^stambeni

^javni

^gospo-

^darski

^javna

^plastika

DUGO SELO

� 4

� 2

�1

IVANI� GRAD

�13

�12

�8

�1

JASTREBARSKO

�1

�41

�11

�1

SAMOBOR

�4

�41

�21

�4

�2

�1

122

SV.IVAN ZELINA

�20

�11

�1

VELIKA GORICA

�30

�12

�8

�1

121

VRBOVEC

�1

�22

� 4

�1

ZAPRE�I�

� 7

� 2

�4

�1

Bedenica

� 2

� 1

�1

Bistra

� 6

� 3

�1

Brckovljani

� 4

� 7

�2

�1

Brdovec

� 8

� 5

�2

Dubrava

� 7

� 1

�1

Dubravica

� 7

� 1

�1

Farka�evac

� 4

� 1

Gradec

� 6

� 4

Jakovlje

� 2

Klin�a Sela

� 7

� 5

�2

Kra�i�

�10

� 8

Klo�tar Ivani�

� 9

� 1

�1

Kravarsko

� 2

Kri�

�1

� 6�

� 3

�3

Luka

� 5

� 2

Marija Gorica

� 3

� 2

�1

Orle

� 8

� 4

�2

Pisarovina

�12

� 4

�1

�� 22

Pokupsko

� 8

� 1

�1

�� 18

Preseka

� 3

�1

�� 6

Pu��a

� 5

� 1

�2

�� 9

Rakovec

� 5

� 1

�� 8

Rugvica

� 7

� 1

�3

�� 34

Stupnik

� 1

�� 4

Sveta Nedjelja

� 6

� 4

�1

�umberak

�1

�26

�14

�4

�3

3. Ocjena stanja kulturnih dobara

Kulturna dobra su kao dio �ivotne sredine izlo�ena trajnom utjecaju i pritiscima, a zbog svoje fizi�ke strukture (drvena gra�a, kamen slabe kvalitete) naro�ito su osjetljiva i sklona propadanju. �initelji utjecaja na kulturno dobro:

q pritisak razvoja (adaptacije, prenamjene, industrija, promet, vo�enje infrastrukturnih sustava),

q ekolo�ki pritisci (one�i��enja),

q prirodne katastrofe (poplave, po�ari, potresi),

q nebriga i neodr�avanje, nedostatak financijskih sredstava, nerije�eni imovinski i pravni odnosi.

Na podru�ju �upanije razlozi devastacija i ugro�avanja kulturnih dobara su s jedne strane pritisci razvoja, a s druge neodr�avanje i zapu�tanje povijesnih gra�evina, a time i ugro�avanja njihova gra�evnog stanja.

Ugro�enost povijesnih naselja

Osnovni uzroci ugro�enosti povijesnih naselja su:

q prekomjerno �irenje i promjena struktura,

q promet u povijesnoj jezgri,

q pritisci razvoja, neprihvatljive namjene,

q neodr�avanje i ru�enje povijesne gra�evne strukture,

q napu�tanje i odumiranje seoskih naselja.

�irenje i promjena struktura naselja

Problem promjene strukture naselja izra�en je kod gradskih i seoskih naselja, osobito na podru�ju biv�ih op�ina Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Jastrebarsko, te sada�njih op�ina Stupnik, Klin�a Sela, Sv. Nedjelja, Pu��a i Brdovec, gdje se u zadnjim desetlje�ima pokazuju znakovi naglih promjena u prostoru. Naselja u nizinskim podru�jima po�inju se znatno teritorijalno �iriti. Ta je promjena izazvana ve�im doseljavanjima, osobito u ratnom i poratnom razdoblju, ali i preseljenjem stanovnika iz brdskih sela u nizine. Naselja se pro�iruju du� glavnih prometnih pravaca, ne vode�i ra�una o tipolo�kim karakteristikama matrice. Kontinuiranom izgradnjom du� prometnica, bez planske osnove za artikuliranje i organiziranje naselja, bespovratno se gube relacije nekada�njih naselja, a krajolik se pretvara u izgra�eni, ne uspostaviv�i novu kvalitetu. Najizra�eniji je primjer devastacija povijesnih posavskih sela koja su imala formiranu matricu i elemente prepoznatljivosti: Rugvica, Oborovo, Savski Nart. Nekada�nja linearna sela, s drvenom gra�evnom strukturom koja je bila smje�tena samo s jedne strane ceste, transformirana su u neprepoznatljive aglomeracije velike gusto�e izgradnje.

�irenje gradskih naselja u kvalitetne krajobrazne predjele koji ga okru�uju ili u nizinu koja predstavlja zonu njegove ekspozicije, ugro�ava sliku naselja i njegovu sveukupnu kulturno-povijesnu vrijednost (Samobor, Zelina, Gradec). Uvode se neprimjereni sadr�aji i pogoni koji su izvor one�i��enja ili na drugi na�in umanjuju i ugro�avaju vrijednost povijesne jezgre (promet, buka, vibracije, pra�ina).��

Depopulacija i odumiranje naselja

Na podru�ju �umberka i dalje se nastavlja trend depopulacije ve�ih podru�ja, koji je zapo�eo po�etkom ovog stolje�a. Sela gube vitalitet, stanovnici ih napu�taju, a oni koji ostaju uglavnom su starije dobi. To nu�no dovodi do napu�tanja pojedinih ku�a, a poljodjelske se povr�ine koje okru�uju naselja, vi�e ne obra�uju. Nailazimo na primjere ru�evnih ku�a unutar sela, ali i do drasti�nih primjera potpuno mrtvih naselja - sela ru�evina. Istodobno se javlja gradnja novih tzv. ekosela.

Povijesne gra�evine i sklopovi

Stari gradovi kao bitan element prostora izlo�eni su propadanju, bez poduzimanja mjera njihova odr�avanja i potrebne konzervacije. Zahvaljuju�i svom izdvojenom polo�aju, te�ko pristupa�nom terenu, nisu ugro�eni od nove gradnje u neposrednoj blizini.

Dvorci i kurije

Razlozi koji dovode do lo�ega gra�evnog stanja i prezentacije dvoraca vi�estruki su, a mo�e ih se svesti u nekoliko kategorija:

q neprimjereni gra�evinski zahvati prilikom rekonstrukcija i obnove uni�tavaju povijesnu strukturu i umanjuju spomeni�ke vrijednosti (dvorac Erd�dy u Jastrebarskom),

q nove gra�evine koje se grade na nedovoljnoj udaljenosti od dvorca umanjuju mu ambijentalnu vrijednost (Slaveti�, dvorci u dolini Save, kurije zelinskog podru�ja),

q neodgovaraju�a namjena� (Kerestinec - vojska, Bistra - bolnica),

q nebriga, neodr�avanje i zapu�tanje (zbog nerije�enih vlasni�kih odnosa, Novi Dvori Zapre�i�ki, brojne kurije na podru�ju gradova Velike Gorice, Sveti Ivan Zelina).

Gospodarske gra�evine

Mlinovi vodeni�ari na potoku Kup�ini i Slapnici, kao rijetki preostali na podru�ju �upanije, danas su izvan funkcije, zapu�teni. Rijedak primjer obnove je vodenica u Medven Dragi. U te�kom su gra�evnom stanju prate�e gospodarske zgrade uz dvorce i kurije, koje su bez namjene, izlo�ene propadanju.

Arheolo�ki lokaliteti i zone

Arheolo�ka zona ��itarjevo izlo�ena je devastaciji i uni�tavanju arheolo�kih nalaza zbog gradnje obiteljskih ku�a i prate�ih gra�evina, koje se izvode bez kontrole i arheolo�kog nadzora. Naselja na podru�ju za�ti�ene zone �ire svoja gra�evinska podru�ja. Podaci s terena govore da se radi o divljoj izgradnji.

Konflikti u prostoru

Zahvati koji utje�u na promjenu odnosa u prostoru, a time i umanjuju vrijednosti krajobrazne cjeline:

q kamenolomi,

q dalekovodi, ceste i prometni sustavi,

q �irenje izgradnje u krajoliku bez urbanisti�ke koncepcije.

Kamenolomi se otvaraju u planinskim podru�jima �umberka i Medvednice, dakle u najvrednijim prirodnim podru�jima, biolo�ki ga raniv�i i bitno mu umanjuju�i vrijednosti. Eksploatacija kamenoloma izaziva i ekolo�ke probleme: buku, pra�inu, vibracije, one�i��enje zraka itd., ali i prometne probleme vezane uz transport materijala. Problemi su �irih razmjera.

Dalekovodi i veliki prometni sustavi (magistralne ceste, �eljezni�ke pruge, zra�na luka) barijere su u prostoru, imaju veliko vizualno i prostorno zna�enje. Analize su pokazale da se na podru�ju �upanije najve�e prometne komunikacije jo� od antike vode rije�nim dolinama, ne izazivaju�i konflikte u prostoru. Konflikte izazivaju zahtjevi za lociranjem radnih zona u rije�nim dolinama i u neposrednoj blizini magistralnih cesta (autocesta). Problem predstavlja i zahtjev za �irenjem Zra�ne luke Zagreb u zonu anti�kog grada na podru�ju ��itarjeva (Andautonia), �ime se dovodi u opasnost mogu�nost odgovaraju�e prezentacije lokaliteta.

Disperzivna gradnja u prostoru, kao posljedica divlje gradnje ili prekomjernog �irenja naselja, naro�ito je izra�ena na podru�ju Sv. Ivana Zeline (isto�ne padine Medvednice - zona kurija i vinograda), na podru�ju oko Dugog Sela i ju�nih padina Marijagori�kog pobr�a � zone dvoraca.

�itavo podru�je Posavine (biv�e op�ine Dugo Selo) koje je jo� prije desetak godina imalo o�uvan velik broj sela karakteristi�ne matrice i tradicijske drvene arhitekture, danas je potpuno izmijenilo fizionomiju, pretvoriv�i naselja u nepregledne nakupine ku�a neprimjerenog oblikovanja.�

Za�titni radovi na povijesnim gra�evinama

U nizu povijesnih gra�evina na kojima su se u posljednjih nekoliko godina provodili radovi sanacije i obnove na stru�an i konzervatorski ispravan na�in, dobiveni su zadovoljavaju�i rezultati prezentacije njihovih arhitektonskih i umjetni�kih vrijednosti. Takvi su radovi uglavnom bili financirani od Ministarstva kulture ili iz gradskih i �upanijskih fondova, prema programima obnove i sanacije koji su bili izra�eni na metodolo�ki stru�an na�in.

Op�a metodologija rada na obnovi i sanaciji povijesnih gra�evina sastoji se od sljede�ih faza:

q prethodna istra�ivanja (konzervatorsko-restauratorski istra�ni radovi, arheolo�ka istra�ivanja, geofizi�ka i geomehani�ka ispitivanja konstrukcije i okoli�a prema potrebi),

q izrada projekta stati�ke sanacije (konstrukcije, temelja, terena i sl.),

q projekti obnove i arhitektonske prezentacije (pro�elja, interijera i sl.),

q izvo�enje radova pod stalnim konzervatorskim nadzorom.

Na temelju predo�ene metodologije rada tijekom posljednjih nekoliko godina (od 1996.) izvo�eni su ili su u tijeku radovi na sljede�im gra�evinama:

q dvorcima Or�i� u Slaveti�u i Lukavcu,

q kurijama: Modi� Bedekovi� u Donjoj Lomnici, Alapi� u Vukovini,

q muzeju Turopolja u Velikoj Gorici,

q �upnim crkvama: Sv. Ladislava u Pokupskom, Sv. Martina u Svetom Martinu pod Oki�em, Poho�enja Bla�ene Djevice u Mariji Gorici, Sv. Petra u Ivani� Gradu,

q kapelama: Sv. Duha u Lu�elnici, Sv. Roka u Cvetkovi� Brdu, Sv. Ivana Krstitelja u Lukini� Brdu, Sv. Trojstva u Pokupskom Gladovcu, Sv. Jurja u Lijevim �tefankima, Sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici, Sv. Petra i Pavla u� Cerju Pokupskom, Sv. Petra u Novom Mjestu, Sveta Tri kralja u Kominu, Majke Bo�je �alosne u Prepolnu, Sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini, Sv. Jakova na groblju u Ivani� Gradu,

q civilnim gra�evinama: stara �kola u Parku S. Posezija, stara gradska vije�nica u Ivani� Gradu.

�B) KULTURNO-KRAJOBRAZNE CJELINE

Krajobrazna osnova Hrvatske (Studija: Krajolik - Sadr�ajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarsrvo prostornog ure�enja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb,1999.) predstavlja po�etak rada na krajobraznoj osnovi, dugoro�nom projektu koji treba uzeti u obzir obilje�ja i vrijednosti krajolika pri izradi dokumenata prostornog ure�enja.

Prema Europskoj konvenciji o krajoliku, krajolikom se smatra podru�je izgled kojega je odre�en djelovanjem i me�udjelovanjem prirodnih i ljudskih �initelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno ekolo�ku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja po�tivati na�elo raznolikosti i posebnosti. U nastojanju da se u planiranju prostor tretira kao resurs i koristi na odr�iv na�in, potrebno je osigurati da preobrazbe prostora budu uskla�ene s posebno��u pojedinih krajobraznih cjelina, odnosno krajolika.

Pod pojmom kulturnog krajolika (krajobraznih cjelina) razumijevaju se topografski definirana podru�ja u kojima je prepoznatljiv primjeren su�ivot prirodnih struktura i graditeljske ba�tine. Pojedini zasebni �initelji povezani su fizi�kim, funkcionalnim ali i duhovnim vezama. Kulturni je krajolik cjelina s prepoznatljivim prostornim, povijesnim, arheolo�kim, etnolo�kim, umjetni�kim, kulturnim, socijalnim i tehnolo�kim vrijednostima. Naseobinski oblici i njihovo krajobrazno okru�enje bitan su nositelj vizualnog identiteta prostora i temeljni �initelj krajobrazne cjeline.

�

Temeljno polazi�te vrednovanja kulturnog krajolika sastoji se u cjelovitom isprepletanju svih ostvarenih vrijednosti, prirodnih i antropogenih. Pojedina�ne prostorne vrijednosti (naselja, gra�evine) mogu�e je identificirati, i svaka je za sebe odre�ena vlastitim identitetom. Tako vrednovane osobitosti su odre�ene i topografski i mogu�e ih je zaokru�iti u svim veli�inama, od skupine gra�evina, preko naselja, do ve�ih prostornih cjelina. Kulturni krajolik je prostorna vrijednost u kojoj je zbog specifi�nih zemljopisnih, kulturnopovijesnih, upravnih, socijalnogospodarskih i drugih osobitosti razvoja, prije svega kao posljedicu gradnje i o�uvanja karakteristika egzistencijalnog prostora, mogu�e prepoznati zajedni�ke karakteristike svih vrsta gra�evina, koje u okviru naselja ili izvan njega definiraju identitet prostora.

C) PRIRODNA BA�TINA

Izvod iz upisnika Ministarstva za�tite okoli�a i prostornog ure�enja (popis posebno za�ti�enih dijelova prirode na podru�ju obuhvata Zagreba�ke �upanije)

Na podru�ju prostora Zagreba�ke �upanije, temeljem Zakona o za�titi prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94), razmjerno je malo posebno za�ti�enih dijelova prirode, a znatno vi�e ih je vrednovano i evidentirano u ranije izra�enim prostornim planovima (biv�ih) op�ina.

Do danas je ukupno za�ti�eno 30 objekata - dijelova prirode Zagreba�ke �upanije, i to u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, za�ti�enog krajolika, park-�ume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture u smislu �lanka 3. Zakona o za�titi prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94).

��

U nastavku donosimo tabli�ni pregled posebno za�ti�enih dijelova prirode na podru�ju Zagreba�ke �upanije:

BR	KATEGORIJE - NAZIV	OP�INA/GRAD	POVR�INA (ha)	POVR�INA U ZAGREBA�KOJ �UPANIJI	REG. BROJ	DATUM ZA�TITE
PARK PRIRODE
1	Zapadni dio Medvednice	Bistra, Jakovlje, Zapre�i�	22 826,00	4 593,22	773	29.05.1971.
2	Samoborsko gorje - �umberak	Samobor, Kra�i�, �umberak, Jastre- barsko, Klin�a Sela	33 300,00	26 031,33	bb	28.05.1999.
POSEBNI REZERVAT
*- botani�ki*
3	Smerovi��e	Samobor	3,00	3,00	86	19.01.1963.
4	Dubravica - cret i �uma	Dubravica	6,00	6,00	238	29.06.1966.
*- ornitolo�ki*
5	Jastrebarski lugovi	Jastrebarsko	61,18	61,18	408	15.04.1967.
6	Zapre�i� - Sava	Zapre�i�, Samobor	243,0	243,0	638	01.10.1970.
7	Strmec - Sava	Sveta Nedjelja, Samobor	287,00	287,00	697	23.12.1970.
8	Crna Mlaka	Jastrebarsko	650,00	650,00	762	01.07.1980.
*- zoolo�ki*
9	Varo�ki lug	Dubrava	811,39	811,39	788	13.07.1982.
*- �umske vegetacije*
10	Markov�ak - Bistra	Bistra	250,24	151,46	128	26.12.1963.
11	Stupni�ki lug	Stupnik	18,00	18,00	167	15.06.1964.
12	Japeti�	Jastrebarsko	28,80	28,80	705	15.07.1975.
13	�Varo�ki lug - �uma	Dubrava	26,15	26,15	819	27.05.1988.
14	�esma	Farka�evac	26,28	26,28	787	13.07.1982.
15	Novaku�a	Gradec	2,07	2,07	785	13.07.1982.
PARK-�UMA
16	Tepec - Pala�nik - Stra�nik	Samobor	350,15	350,15	632	07.04.1970.
ZA�TI�ENI KRAJOLIK
17	Slapnica	�umberak, Kra�i�	319,80	319,80	169	11.07.1964.
18	Zelinska glava	Sv. Ivan Zelina	951,56	951,56	bb	29.11.1991.
19	Oki� grad - okolica	Samobor	6,60	6,60	633	07.04.1970.
SPOMENIK PRIRODE
20	Grgosova spilja	Samobor	-	-	691	28.03.1974.
21	�upljak - tisa	Bistra	-	-	198	31.12.1964.
22	Velika Gorica-hrast lu�njak	Velika Gorica	-	-	193	08.12.1964.
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
23	Samobor - park u Langovoj 39	Samobor	0,60	0,60	80	01.11.1962.
24	Lug - park oko dvorca	Samobor	6,80	6,80	134	14.07.1948.
25	Jastrebarsko - park oko dvorca	Jastrebarsko	9,47	9,47	135	20.07.1961.
26	Bo�jakovina -park oko dvorca	Brckovljani	7,00	7,00	207	03.02.1965.
27	Samobor - park u Bistracu	Samobor	2,00	2,00	596	24.12.1969.
28	Gornja Bistra -lje�ili�ni park	Bistra	7,72	7,72	649	30.06.1971.
29	Samobor - park Mojmir	Samobor	1,01	1,01	710	16.02.1976.
30	Samobor - tisa	Samobor	-	-	94	03.04.1963.

Valorizacija za�ti�enih dijelova prirode na podru�ju Zagreba�ke �upanije

PARK PRIRODE

Park prirode je, prema zakonskoj definiciji, prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podru�je s nagla�enim ekolo�kim, estetskim i turisti�ko-rekreativnim vrijednostima, u kojem su dopu�tene djelatnosti kojima se ne ugro�avaju njegove bitne zna�ajke i funkcije.

S gledi�ta za�tite prirode, parkovi prirode imaju op�enito u svijetu veliko zna�enje te bi i kod nas trebali dobiti odgovaraju�e mjesto u strategiji za�tite i odr�ivog razvoja. Park prirode ne zna�i samo za�titu prirodnih resursa nego i odgovaraju�e kori�tenje i o�uvanje krajobraznih vrijednosti uz kulturne i povijesne sadr�aje.

Park prirode zapadni dio Medvednice

Zapadni dio Medvednice za�ti�en je 1981. godine u kategoriji parka prirode (Zakon o progla�enju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, �Narodne novine�, br. 24. od 16. lipnja 1981.).

Park prirode zapadni dio Medvednice prostrano je prirodno podru�je s vrlo nagla�enim ekolo�kim vrijednostima: brojnim potocima, slikovitim poto�nim dolinama, kr�kim pojavama (spilje, ponori, stijene, ponikve, �krape), autohtonim �umskim zajednicama, bogatom prizemnom florom, rijetkim planinskim biljkama, raznolikim �ivotinjskim svijetom te kulturno-povijesnim spomenicima.

Niz obronke Medvednice slijevaju se brojni potoci koji su u trup planine urezali duboke doline.

Najve�i dio Medvednice izgra�en je od eruptivnog kamena, prete�no od zelenih �kriljevaca. Na periferiji planine zastupljene su vapnena�ke i dolomitne naslage. Na podru�ju vapnenca razvijene su i kr�ke pojave.

Park prirode Medvednica obuhva�a najzna�ajniji dio planine koji se�e od Podsuseda do Ka�inskog sedla u duljini oko 24 km. Ukupna povr�ina parka prirode iznosi 22.826,00 ha, a povr�ina koja se odnosi na Zagreba�ku �upaniju je 4.593,22 ha.

Medvednica je prekrivena bujnom �umskom vegetacijom koja pokriva obronke od oko 200 metara nadmorske visine pa sve do vrha. Osobito je zna�ajno za Medvednicu da u kompaktnoj �umi (iznad rubnih urbaniziranih zona) nema naselja. Unutar �umskog pokrova ima otvorenih terena, �to se kao poljodjelske povr�ine uvla�e dublje u poto�ne doline. �umski pokrov pokazuje znatnu raznolikost u vezi s visinskim razlikama i u odnosu na ekspoziciju. Najni�u zonu izgra�uje �uma hrasta kitnjaka i obi�nog graba, odnosno kitnjaka i pitomog kestena, koja na toplijim polo�ajima prelazi u kestenovu �umu, �to dose�e do 600 metara nadmorske visine.

Na ju�nim obroncima ni�ih predjela, u podru�ju vapnenca i dolomita, zastupana je u reliktnim oazama �uma hrasta medunca. U srednje visinskoj zoni prevladava kitnjak, a kesten sve vi�e zamjenjuje bukva. U najvi�em podru�ju kao i na sjevernoj strani prevladava uglavnom bukva, a uz nju se sve �e��e javlja jela, koja zauzima sve vr�ne i hladnije povr�ine.

Mjestimice je razvijena i �ista jelova �uma. Na vrhu Medvednice i uzdu� grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena s planinskim brijestom. Navedene �umske zajednice uz odgovaraju�e vrste drve�a i grmlja obiluju prizemnim biljem.

Iznad Tisinog ponora je mala zona rijetko zastupljene �umske zajednice tise i lipe (Tilio-Taxetum Glava�).

Poseban ukras �uma su proljetnice koje su na mnogim nalazi�tima ugro�ene. Neke vrste drve�a i grmlja (tisa, bo�ikovina, �irokolisna veprina i lovorasti likovac) potisnute su neracionalnim kori�tenjem.

Poseban problem predstavlja uni�tavanje jela trganjem gran�ica i skupljanje suhog li��a, �to uzrokuje osiroma�enje humusnog dijela tla.

Park prirode Medvednica bogat je i kr�kim fenomenima na podru�ju isto�no od Jelenje vode me�u kojima se isti�e pe�ina Medvednica i Tisin ponor.

Sada�nje stanje u parku prirode nije zadovoljavaju�e, jer je to podru�je izlo�eno velikom pritisku razli�itih korisnika. Prioritetni zadatak je izrada i dono�enje Prostornog plana posebnih obilje�ja za Park prirode Medvednica.

Osnovana je Javna ustanova �Park prirode Medvednica� (Uredba o osnivanju Javne ustanove �Park prirode Medvednica�, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 8. srpnja 1999., N.N. broj 74/99), koja �e voditi brigu o za�titi, odr�avanju, o�uvanju, promicanju i kori�tenju parka prirode.

�umama u parku prirode se gospodari u skladu s izra�enim Gospodarskim osnovama vode�i ra�una o opstojnosti raznoliko zastupljenih �umskih zajednica.

Stalni je problem nedopu�tena izgradnja u podsljemenskoj zoni parka prirode. Postoje�a izgradnja svojim arhitektonskim oblicima, visinskim i tlocrtnim gabaritima i ugra�enim gra�evnim materijalima vizualno obezvre�uje taj dio Medvednice.

Park prirode �umberak - Samoborsko gorje

Podru�je �umberka i Samoborskog gorja za�ti�eno je 1999. godine u kategoriji parka prirode (Zakon o progla�enju �umberka i Samoborskog gorja parkom prirode, �Narodne novine� br. 58 od 9. lipnja 1999.)

U parku prirode �umberak - Samoborsko gorje mo�e se izdvojiti nekoliko prostornih cjelina i to: �umbera�ka gora, Samoborska gora i Ple�ivica.

�umbera�ko i Samoborsko gorje u geomorfolo�kom i krajobraznom smislu predstavlja cjelinu, koja se pru�a u smjeru jugozapad - sjeveroistok du�ine oko 40 kilometra s ukupnom povr�inom od 33.300 ha. Povr�ina parka prirode koja se nalazi na podru�ju Zagreba�ke �upanije iznosi 26.031,33 ha.

�umovitost �umbera�kog kraja je velika, te vi�e od 50% �ini �umsko zemlji�te. U blizini naselja, posebno u sredi�njem dijelu, �este su degradirane �ume panja�e. Stare bukove �ume zamijenjene su najve�im dijelom kulturama smreke. Ta se tendencija nastavlja, ali bi s vremenom trebalo nastojati da se smreka i ostale �etinja�e sade samo na izrazito povoljnim lokacijama, dok na ostalim stani�tima treba uzgajati autohtone bukove sastojine koje u posljednje vrijeme imaju sve zna�ajniju gospodarsku vrijednost, a i zna�ajnu ekolo�ku prednost.

Starih bukovih �uma izrazito pra�umske strukture ostalo je vrlo malo - 28,80 ha izdvojeno je i za�ti�eno u kategoriji rezervata �umske vegetacije Japeti� - na najfrekventnijem turisti�kom cilju posjetilaca Samoborskog gorja.

Od �etinja�a prirodno obilno pridolazi samo borovica (Juniperus communis), kao vrsta gospodarski potpuno nezanimljiva, koja ve�inom nastava degradirane terene, dok se tisa pojavljuje pojedina�no u malom broju �itavim masivom, s dvije obilnije sastojine u �umi Javorec iznad Cerinskog vira i u �umi Graben iznad izvora Slapnice ispod vrha �ipa�ki brijeg u Samoborskom gorju.

Znatan broj rijetkog i za�ti�enog bilja na�ao je tako�er uto�i�te u ovim gorama, posebno u �iroj okolici Samobora: blagajev likovac, crveni likovac, lovorasti likovac, kranjski ljiljan, planinski bo�ur, tisa, bo�ikovina, endemi�na samoborska gromotulja itd.

Vrlo je �iroka i zanimljiva lepeza predstavnika �ivotinjskog svijeta ovog parka prirode. Od krupnijih �ivotinja najbrojnije su srne, ali jo� uvijek daleko od brojnog stanja koje omogu�ava stani�te. Stalno su prisutne i divlje svinje koje pri�injavaju znatne �tete na poljoprivrednim kulturama. Zec je rijedak. Izgleda da se pojavljuje povremeno i ris, dok je divlja ma�ka, iako vrlo rijetka, stalno prisutna. Tu su i kune bijelica i zlatica (ova potonja je vezana uz najstarije �ume), puh i vjeverica, te mnoge vrste sitnih i mi�olikih glodavaca.

U potocima �ive poto�ne pastrve, �uveni su tereni za sportski ribolov Bregana i Slapnica, a Samobor-kao rijetko koji grad mo�e se pohvaliti da se u njegovu sredi�tu, u potoku Gradni, mo�e uvijek vidjeti dosta kapitalnih primjeraka te plemenite riblje vrste.

Pti�ji svijet je raznolik i brojan. Od rijetkih vrsta tu je crna �una, lije�tarka, gavran, crna roda.

Osnovna fizionomija �umbera�ko-Samoborskog gorja dana je izuzetnom kombinacijom �uma i prostranih livada nastalih djelovanjem �ovjeka. Drugdje su livade, njive i naselja u dolinama, a vrhovi pod �umom. Ovdje je obrnuto, tako da ljudi �ive �gore�, a u �umu (jo� ka�u ��ivicu�, lozu, grm) idu �dolje�.

Te prostrane livade na terenima od 500 do 1180 mnv (ima ih blizu 10.000 ha) osnovna su i glavna vrijednost od koje se polazi pri analizi pogodnosti masiva za turisti�ku rekreaciju svake vrste.

Svetojansko i Ple�ivi�ko vinorodno prigorje spada me�u krajobrazno najvrednije predjele u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Unato� intenzivnom �ivotu i urbanizaciji, taj izrazito kultiviran krajolik zadr�ao je svoja pozitivna obilje�ja zahvaljuju�i prije svega konfiguraciji terena i na�inu obrade zemlje.

Nekoliko predjela i lokaliteta izrazitih vrijednosti, kao gornji tok kanjona Slapnice pritoke Kup�ine i predjel Oki�a, za�ti�eni su u drugim kategorijama sukladno Zakonu o za�titi prirode.

�umbera�ko-Samoborsko gorje vrlo je vrijedan i jo� uvijek, s gledi�ta za�tite prirode, o�uvan prostor. Visoka estetska vrijednost je u prostranim brdskim livadama koje se izmjenjuju sa �umskim kompleksima i poljodjelskim povr�inama. Zbog odla�enja stanovni�tva u gradove, livade se ne kose te ih postupno obrastaju �ume. Na taj se na�in� postupno gube najva�nije zna�ajke krajobraza.

�

Osnovana je Javna ustanova �Park prirode �umberak-Samoborsko gorje� (Uredba o osnivanju Javne ustanove �Park prirode �umberak-Samoborsko gorje� koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 16. rujna 1999., N.N. broj 96/99), koja �e voditi brigu o za�titi, odr�avanju, o�uvanju, promicanju i kori�tenju za�ti�enog podru�ja parka prirode.

�umama u parku prirode gospodari se sukladno Gospodarskim osnovama, vode�i ra�una o opstojnosti raznoliko zastupljenih �umskih zajednica.

Prostorni plan podru�ja posebne namjene nije jo� izra�en.

Tako�er jo� nije izra�en ni Pravilnik o unutra�njem redu, kojim se utvr�uje i regulira na�in pona�anja na podru�ju parka prirode.�

POSEBNI REZERVAT

Prema Zakonu o za�titi prirode (N.N. broj 30, od 15. travnja 1994.), �lanak 7. �Posebni rezervati su podru�ja u kojima je osobito izra�en jedan ili vi�e neizmijenjenih sastojaka prirode, a osobitog su znanstvenog zna�enja i namjene.� Posebni rezervati mogu biti: �umske vegetacije, botani�ki, zoolo�ki (ornitolo�ki, ihtiolo�ki i dr.), rezervati u moru, geografski i dr. U posebnim rezervatima nisu dopu�tene� radnje koje bi mogle naru�iti svojstva zbog kojih je progla�en rezervatom (branje i uni�tavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje �ivotinja, melioracijski zahvati, razni oblici privrednog i ostalog kori�tenja).

Na podru�ju obuhvata �upanijskog plana nalaze se dva botani�ka rezervata, �etiri ornitolo�ka rezervata, jedan zoolo�ki i �est rezervata �umske vegetacije.

Smerovi��e - posebni rezervat - botani�ki

Posebni botani�ki rezervat kod Smerovi��a nalazi se na dolomitnom bre�uljku neposredno iznad korita Lipove�ke Gradne uz aktivni kamenolom. Povr�ina rezervata iznosi 3,00 ha.

Najzna�ajnije biljke su: mala sapunika (Saponaria belidifolia) koja je tercijarni relikt, a pripada ju�noeuropskom flornom elementu, te brdska gromotulja (Alyssum montanum ssp. Samoborense).

Izvanredna floristi�ka vrijednost ovog lokaliteta fenomen je dolomita. Rezervat je za�ti�en Rje�enjem Republi�kog zavoda za za�titu prirode, br. 16/2-1963, od 19. I. 1963., a upisan u Registar posebno za�ti�enih objekata prirode pod br. 86.

Zasipavanjem jalovine i iskori�tavanjem dolomita s podru�ja rezervata, rezervat se znatno smanjio od prvotno za�ti�ene povr�ine, �to je ujedno i potisnulo rijetke i specifi�ne vrste zbog kojih je taj lokalitet stavljen pod posebnu za�titu.

�

Dubravica (cret i �uma) - posebni rezervat - botani�ki

Podru�je creta kod Dubravice s okolnom �umom stavljeno je pod posebnu za�titu 1966. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (N.N. broj 34/65) u kategoriji specijalnog botani�kog rezervata, a objavljeno je u �Slu�benim novinama� op�ina Zapre�i� i Klanjec, broj 6. od 30. 6. 1966. Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine kategorija za�tite je preimenovana u posebni botani�ki rezervat.

Ukupna za�ti�ena povr�ina iznosi 6,00 ha. Rezervat se nalazi u �umi Dubrava ispod Lugarskog brega na lijevom obronku potoka Dubrava. Cret se sastoji od tri manje povr�ine smje�tene unutar �ume hrasta i graba. Cretne povr�ine su okru�ene �ikarom johe. Cret je gotovo jednoliko pokriven niskom vegetacijom s mjestimice izraslim grmovima johe, krkavine, breze i vrbe. Vegetaciju creta izgra�uje biljna zajednica �iljkice.

Za�ti�eno podru�je je u dobrom stanju, jer su sa�uvani karakteristi�ni elementi creta.

Jastrebarski lugovi - posebni rezervat - ornitolo�ki

Podru�je Jastrebarskih lugova za�ti�eno je godine 1967. temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitolo�kog rezervata (Rje�enje o progla�enju specijalnog ornitolo�kog rezervata, �Slu�beni vjesnik Op�ine Jastrebarsko�, br. 1. od 01. svibnja 1967.) Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (N.N. br. 30/94) kategorija za�tite preimenovana je u posebni ornitolo�ki rezervat.

Posebni ornitolo�ki rezervat Jastrebarski lugovi obuhva�a �umski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rje�ice Oki�nice u Crnoj Mlaki. Povr�ina iznosi 61,18 ha.

To je mje�ovita nizinska sastojina hrasta lu�njaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Uslijed depresije tog podru�ja voda se dugo zadr�ava, pa je �umsko tlo mo�varno. Progla�en je ve� 1967 g. posebnim ornitolo�kim rezervatom kao obitavali�te orla �tekavca, rijetke i ugro�ene grabljivice.

�umskim odjelom se gospodari na na�in da se o�uvaju stoljetne skupine stabala koja su obitavali�ta orla �tekavca. Sastojina je jo� uvijek dobrog zdravstvenog stanja.

Zapre�i� - Sava i Strmec - Sava - posebni ornitolo�ki rezervati

Podru�je Zapre�i�-Sava za�ti�eno je 1970. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitolo�kog rezervata (Rje�enje o progla�enju specijalnim ornitolo�kim rezervatom podru�ja uz rijeku Savu, �Slu�bene novine op�ina Zapre�i� i Klanjec�, br. 10 od 2. listopada 1970.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (NN, br. 30/94) kategorija za�tite preimenovana je u posebni ornitolo�ki rezervat. Povr�ina rezervata je 243,00 ha.

Podru�je Strmec-Sava za�ti�eno je 1971. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN, br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitolo�kog rezervata (Odluka o progla�enju podru�ja uz rijeku Savu u k.o. Strmec specijalnim ornitolo�kim rezervatom, �Slu�bene vijesti op�ine Samobor�, br. 1 od 1. sije�nja 1972.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (NN, br. 30/94) kategorija za�tite preimenovana je u posebni ornitolo�ki rezervat. Povr�ina rezervata je 287,00 ha.

Podru�je na lijevoj i desnoj obali Save zapadno od Podsuseda jedinstveno je stani�te brojnih vrsta ptica, obraslo �umom vrba, topola, johe i gustom niskom vegetacijom, protkano rukavcima, brojnim kanalima i kanali�ima, pje��anim i �ljun�anim nanosima te mo�varnim livadama.

Na ovom podru�ju naro�ito je va�no okupljanje nekih zna�ajnih i rijetkih vrsta ptica kao na primjer: sokol grla�, kulik slijep�i�, prutka pjegavka, �ukavica potrk, vodomar ribar, p�elarica �uta, pupavac bo�jak, plazica vuga, slavuj mali i grmu�a pjegava.

Naro�itu vrijednost ovog podru�ja u europskim razmjerima predstavlja gnije��enje rijetke vrste ptice - plazice vuge (Remiz pendulinus).

Ova podru�ja koja su neobi�no zanimljiva i u krajobraznom smislu, dobivaju na svom zna�enju i �injenicom �to se nalaze u neposrednoj blizini milijunskog grada Zagreba.

�

Unato� zahvatima, u neposrednoj blizini o�uvana je autohtona �uma i �ikare priobalja rijeke Save, gdje obitavaju brojne pti�je vrste i druga fauna. U dijelu rezervata o�uvan je prirodni tok rijeke Save s meandrima i rukavcima.�

Crna Mlaka - posebni rezervat - ornitolo�ki

Podru�je Crne Mlake za�ti�eno je 1980. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog ornitolo�kog rezervata (Odluka o progla�enju podru�ja oko Crne Mlake specijalnim ornitolo�kim rezervatom, �Narodne novine�, br. 28 od 15. srpnja 1980.) Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94) kategorija za�tite preimenovana je u posebni ornitolo�ki rezervat..

Podru�je Crne Mlake nalazi se ju�no od �eljezni�ke pruge, u pokupskom bazenu, a izme�u rje�ica Oki�nice na zapadu i Brebernice na istoku, na povr�ini od pribli�no 650 ha. U sklopu mo�varnog podru�ja Crne Mlake nalaze se i istoimeni ribnjaci, koji su nastali na mjestu nekada�nje Male mlake uz rje�icu Oki�nicu.

U �umskim sastojinama nalaze se: hrast lu�njak, poljski jasen, brijest, joha, topola i grab, te �umsko vo�e (divlja kru�ka i divlja jabuka). Uslijed depresije i previsoke razine podzemne vode, �umsko tlo je minerogeno i mo�varno.

Mo�varne povr�ine i periferni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom, trskom, rogozom i sitom, a vodene povr�ine prekriva lopo�, lokvanj i ora�ac.

Od mo�varne ornitofaune, koja je zastupana u velikom broju vrsta i primjeraka, naj�e��i su predstavnici: gnjurac �ubasti, siva �aplja, �aplja danguba, �apljica bijela, �uta �aplja, gak kvakavac, patka divlja, patka njorka, crna liska, �ljuka koko�ica, �igra bjelokrila, �igra obi�na. U trsci gnijezde: trstenjak dro��i�, trstenjak cvrkuti� i dr.

U sredi�tu rezervata-ribnjaka Crne Mlake nalazi se dvorac nekada�njeg vlasnika ribnjaka Zwillinga, koji je okru�en prostranim parkom. Za�titom su obuhva�ene samo povr�ine ribnjaka.

Prostor za�ti�enog rezervata je dobro o�uvan kao obitavali�te brojnih pti�jih vrsta. Rezervat Crna Mlaka uvr�ten je u popis Ramsarske konvencije i u projekt Ornitolo�ki va�nih podru�ja u Europi IBA.

Varo�ki lug - posebni rezervat - zoolo�ki

Podru�je Varo�kog luga za�ti�eno je 1982. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog zoolo�kog rezervata (Odluka o progla�enju �etiri specijalna rezervata za�tite prirode, �Slu�beni vjesnik Op�ine Vrbovec�, br. 6 od 14. srpnja 1982.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94) kategorija za�tite preimenovana je u posebni zoolo�ki rezervat..

Podru�je Varo�kog luga le�i jugozapadno od Vrbovca. Okru�eno je poljoprivrednim povr�inama i selima Poljana, Zvekovac, Marinkovac, Mostari, Obre�ka i Poljanski Lug. Ukupna povr�ina iznosi 811,39 ha, na nadmorskoj visini od 103 do 109,5 m.

To je tipi�ni biotop �ume hrasta lu�njaka u kojem su zastupljene zajednice hrasta lu�njaka i graba na gredama (Carpino betuli - Quercetum roboris), a u nizinama �ume hrasta lu�njaka s velikom �utilovkom i rastavljenim �a�em (Genisto-elatae - Quercetum roboris caricetum remotae).

Ovo je podru�je osobito faunisti�ki zanimljivo, jer u njemu obitavaju brojni predstavnici srednjoeuropske faune: jelen, srna, divlja svinja, divlja ma�ka, jazavac, kuna zlatica, lisica, lasica, tvor i dr. Podru�je obiluje brojnim pti�jim vrstama: �kanjac mi�ar, eja pijulja�a, dijetao veliki, dijetao mali, zlatovrana modrulja, sjenica plavetna, sjenica crnoglava, brgljez obi�ni. U zamo�varenom dijelu gnijezde se divlje patke, trstenjaci te vodene koko�arice (crna liska, koko�ica mlakara i gu�a zelenonoga).

Vrijednost ovog rezervata je u tome �to se na tom prostoru gnijezdi crna roda i postoji mogu�nost za gnije��enje orla �tekavca.�

�umske povr�ine koje su stavljene pod posebnu za�titu dobro su o�uvane, a njima se gospodari u skladu s re�imom za�tite zoolo�kog rezervata.

�

Markov�ak - Bistra - posebni rezervat �umske vegetacije (u parku prirode �Medvednica�)

Rezervat je u gravitacijskom podru�ju potoka Bistre, �iji se pritoci sastaju na livadi Markov travnjak. Povr�ina rezervata iznosi 250,24 ha, od toga 151,46 ha u Zagreba�koj �upaniji.� Reprezentativne su i veoma lijepe sastojine bukve i jele; impozantni primjerci jele promjera su i do 150 cm, a visine do 40 m. U isto�nom dijelu podru�ja O�trica �ista je satojina jele. Donja zona rezervata oko Markovog travnjaka, te isto�ni dio rezervata izgra�eni su od vapnenca oblikovanog u stepeni�astim liticama. Na stjenovitom, vapnena�kom terenu karakteristi�na je vegetacija s mnogo stabala tise (neki primjerci su debljine u prsnom promjeru 35 cm - 45 cm).

Nakon vremenskih nepogoda i izvala starosnih stabala bukve i jele podigla se mlada �uma iste zajednice.

Stupni�ki lug - posebni rezervat - �umske vegetacije

Rezervat se nalazi oko 15 km jugozapadno od sredi�ta Zagreba, a obuhva�a povr�inu od pribli�no 18 ha. Podru�je rezervata ome�eno je potokom Lomnicom i dalekovodom Rakitje - Mraclin. Zna�enje je ovog podru�ja u tome �to su se zadr�ala osnovna obilje�ja autohtone �ume hrasta lu�njaka (spada me�u najstarije sastojine te vrste u Hrvatskoj), a one predstavljaju veliku znanstvenu vrijednost za komparativna istra�ivanja u �umarstvu.

Na cijelom podru�ju razvijena je �umska zajednica hrasta lu�njaka i obi�noga graba s bukvom. Od 1982. godine osnovana je jedna trajna ploha (veli�ine 1 ha) u sklopu me�unarodnog istra�iva�kog projekta ��ovjek i biosfera� (MAB) na kojoj se provode znanstvena istra�ivanja.

Zbog promjene vodnog re�ima te one�i��enjima do�lo je do postupnog su�enja i izvala skupina i grupa stoljetnih stabala hrasta lu�njaka. �uma je danas prozra�na, svijetla i prorije�ena uslijed izvala.

Japeti� - posebni rezervat �umske vegetacije (u parku prirode ��umberak - Samoborsko gorje�)

Podru�je Japeti�a za�ti�eno je 1975. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN br. 34/65) u kategoriji specijalnog rezervata �umske vegetacije (Odluka o progla�enju vrha Japeti� specijalnim rezervatom �umske vegetacije, �Slu�beni vjesnik op�ine Jastrebarsko�, br. 6 od 21. srpnja 1975.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija za�tite preimenovana je u posebni rezervat �umske vegetacije.

Vrh Japeti�a visok je 871 m, a isti�e se dobro sa�uvanom starom bukovom �umom. Osim bukovih �uma, Japeti� se isti�e bogatom planinskom florom koja prekriva gorske livade. Ukupna je povr�ina rezervata oko 28,20 ha.

�ume u granicama za�ti�enog rezervata su zdrave i vitalne.

Gorske livade oko rezervata, zbog iseljavanja stanovni�tva i promijenjenog na�ina �ivota, zapu�tene su i postupno ih obrastaju elementi �umske vegetacije. Na gorskim livadama, koje su u dr�avnom vlasni�tvu, �umari sade kulture.

Varo�ki lug - posebni rezervat - �umske vegetacije

Podru�je Varo�kog luga za�ti�eno je 1988. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN, br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata �umske vegetacije (Odluka o progla�enju specijalnog rezervata �umske vegetacije Varo�ki lug, �Slu�beni vjesnik op�ine Vrbovec�, br. 4 od 28.5.1988.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija za�tite preimenovana je u posebni rezervat �umske vegetacije.

Odlukom �upanijske skup�tine Zagreba�ke �upanije od 30. lipnja 1998. ukinuta je za�tita s dijela rezervata �umske vegetacije � u odsjecima 2b i 2c, zbog u�estalog su�enja hrasta. Za�tita je ostala u �umskom odsjeku 14c, na povr�ini od 26, 15 ha.

Rezervat se nalazi unutar zoolo�kog rezervata Varo�ki lug. Ovo je podru�je tipi�no stani�te hrasta lu�njaka u kojemu su zastupljene zajednice hrasta lu�njaka i graba na gredama, a u nizinama i depresijama �ume hrasta lu�njaka s velikom �utilovkom i rastavljenim �a�em. Te �umske zajednice predstavljaju znanstvenu vrijednost za komparativna istra�ivanja u �umarstvu. �ume hrasta lu�njaka u Europi su gotovo nestale, a i u na�oj zemlji sve ih je manje. Bogate su faunom i florom, koja jo� do danas nije dovoljno prou�ena.

�esma - posebni rezervat - �umske vegetacije

Podru�je �esme za�ti�eno je 1982. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN, br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata �umske vegetacije (Odluka o progla�enju �etiri specijalna rezervata za�tite prirode, �Slu�beni vjesnik op�ine Vrbovec�, br. 6 od 14.07.1982. i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o progla�enju �etiri specijalna rezervata za�tite prirode, �Slu�beni vjesnik� op�ine Vrbovec, br. 18 od 30.04.1991.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija za�tite preimenovana je u posebni rezervat �umske vegetacije.

Rezervat �umske vegetacije �esma obuhva�a odjele 72a i 89d. Prirodnu zna�ajku tih odjela predstavljaju stoljetne �umske zajednice hrasta lu�njaka i obi�nog graba. Starost sastojina se procjenjuje na oko 130g. Za odjel 89d karakteristi�na je joha na �unjevima, a odjel ima pra�umski karakter. Ukupna povr�ina rezervata iznosi 26,28 ha.

Rezervate �umske vegetacije u predjelu �esma proglasila je za�ti�enim Skup�tina op�ine Vrbovec Odlukom objavljenom u Slu�benom vjesniku op�ine Vrbovec, broj 6. od 14. prosinca 1982.

Sastojine hrasta lu�njaka i obi�nog graba u re�enim odjelima su dobrog zdravstvenog stanja.

�

Novaku�a - posebni rezervat - �umske vegetacije

Podru�je Novaku�e za�ti�eno je 1982. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata �umske vegetacije (Odluka o progla�enju �etiri specijalna rezervata za�tite prirode, �Slu�beni vjesnik op�ine Vrbovec�, br. 6 od 14.07.1982.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. (NN br. 30/94), kategorija za�tite preimenovana je u posebni rezervat �umske vegetacije.

U �umskom predjelu Novaku�a za�titom su obuhva�ena dva �umska odjela: odjel 42f i odjel 46c u ukupnoj povr�ini od 2,07 ha. Prirodna vrijednost se o�ituje u izvornoj sastojini hrasta lu�njaka i obi�nog graba starosti oko 160g.

�ume u rezervatu su zdrave.

PARK-�UMA

Park-�uma je prirodna ili sa�ena �uma, ve�e krajobrazne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-�umi su dopu�tene samo one radnje �ija je svrha njeno odr�avanje ili ure�enje.

Tepec-Pala�nik-Stra�nik - park-�uma

Podru�je Tepec-Pala�nik-Stra�nik za�ti�eno je 1970. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji rezervata prirodnih predjela - park-�uma (Odluka o progla�enju komunalnih �uma Tepec-Pala�nik i Stra�nik rezervatom prirodnih predjela, �Slu�bene vijesti op�ine Samobor�, br. 4. od 15. travnja 1970.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. (NN, br. 30/94) kategorija za�tite preimenovana je u park-�uma.

Park-�uma Tepec-Pala�nik-Stra�nik ukupne je povr�ine 350,15 ha, a sastoji se od tri dijela: dio Tepec, zvan Anindol (po kapelici Sv. Ane) obrastao je podignutom kulturom razli�itih vrsta �etinja�a i to: smreka, bor, borovac, ari�, kesten i hrast, te predstavlja omiljeno �etali�te; u �umi Tepec nalaze se i ostaci starog grada Samobora koji datira iz XIII. st.; Pala�nik je prirodna, vrlo kvalitetna �uma bukve s pone�to unesene crnogorice, dok je sun�ani Stra�nik sav pod kulturom crnog bora, sa znatno manje smreke i ari�a, te s ne�to pitomog kestena i hrasta kitnjaka s ponekim stablom medunca.

Navedeni �umski predjeli su prepoznatljiva krajobrazna cjelina grada Samobora.�

�umom se gospodari u skladu s va�e�om Gospodarskom osnovom za �ume posebne namjene, a koja je odobrena od nadle�ne slu�be za�tite prirode.

U ovim rekreativnim �umama grada Samobora djelomi�no su zapu�tene staze i putovi, odmori�ta i vrtni sadr�aji.

ZA�TI�ENI KRAJOLIK

Prema Zakonu o za�titi prirode (�l. 9. N.N. 30/94) za�ti�eni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel ve�e estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakteristi�an za pojedino podru�je. U za�ti�enom krajoliku mogu se izvoditi samo one radnje koje ne naru�avaju izgled i ljepotu takvog predjela.

Dolina potoka Slapnice - za�ti�eni krajolik

Dolina potoka Slapnice sa �umovitim strmim brjegovima �umbera�ke gore za�ti�ena je 1964. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (NN br. 19/60) u kategoriji rezervata prirodnoga predjela. Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94), kategorija za�tite preimenovana je u za�ti�eni krajolik.

Za�tita Slapnice zapo�inje sredinom njenog toka od slapova Vranjak pa sve do njenog izvora na sjeveru. Op�ini �umberak pripada desna obala potoka Slapnice sa �umskim odjelima 21 a i c, 24 a i b, 25 c i d, 27 c, dio odsjeka 29 u �irini 100 m uz granicu odjela 28 odnosno uz livadu do vrela Slapnice, odjel 29 b. Za�ti�eno podru�je ima povr�inu od 319,80 ha.

Dolina Slapnice predstavlja vrlo slikovitu �umovitu kanjonsku dolinu stvorenu na dolomitima, koja se spu�ta gotovo u ravnoj crti od sjevera prema jugu. Uz dolinu se pru�aju prete�ito �umske povr�ine, koje se izmjenjuju s manjim povr�inama livada. Od autohtonih �umskih zajednica prevladava bukva.

U potok Slapnicu utje�u mali potoci i poto�i�i koji se odlikuju brojnim vodopadima. Najve�i vodopad je Brisalo, kojim se potok Pe�nik ulijeva u Slapnicu. Vrela Slapnice i pritoci su kr�koga tipa, a na nekoliko mjesta u dolini Slapnice zastupljena je sedra.

Gornji tok potoka Slapnice poznat je kao ribolovna voda za poto�nu pastrvu. Uz dolinu potoka Slapnice prolazi �umska cesta gotovo sve do izvori�noga dijela i skre�e isto�no od potoka.

�ume uz potok Slapnicu su za�titne �ume. Od uzgojnih mjera i kori�tenja �uma mogu�a je jedino sanitarna sje�a.

Zelinska glava - za�ti�eni krajolik

Podru�je Zelinske glave za�ti�eno je 1991. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (N.N. br. 54/76) u kategoriji zna�ajnog krajolika. (Odluka o progla�enju �Zelinske glave� s njenom okolinom zna�ajnim krajolikom, �Zelinske novine�, br.6 od 27. prosinca 1991.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94), kategorija za�tite preimenovana je u za�ti�eni krajolik. Povr�ina za�ti�enog dijela prirode iznosi 951,56 ha.

Podru�je Zelinske glave pru�a se sjeverozapadno od grada Zeline i predstavlja najisto�nije ogranke masiva Medvednice. U krajoliku se izmjenjuju prostrane brdske livade sa �umama. Unutar za�ti�enog prostora dominiraju zidine srednjovjekovnog Zelin-grada. U ovom podru�ju Medvednice o�uvala se� raznolikost i bujnost� prizemnog ra��a u kojem se naro�ito isti�u proljetnice. Uz prilazni put k Zelin-gradu, uz potok, prote�e se pojas ljeskove �ume. �umama u dr�avnom vlasni�tvu gospodari JP �Hrvatske �ume�.

Gradsko vije�e Grada Sv. Ivan Zelina donijelo je u prosincu 2000. Program za�tite za�ti�enog krajolika �Zelinska glava�. U Programu se navodi da su prirodne vrijednosti za�ti�enog krajolika ugro�ene, i to naro�ito: kr�enjem tj. �istom sje�om dr�avnih i privatnih �uma, upotrebom te�ke mehanizacije u eksploataciji �uma, nekontroliranom gradnjom na podru�ju za�ti�enog krajolika, odlaganjem otpada, o�te�ivanjem spomenika kulture, istra�nim radovima i eksploatacijom mineralnih sirovina. Stoga su, za svaki oblik ugro�avanja okoli�a, navedenim Programom odre�ene prioritetne mjere za�tite.

Okolica Oki�-grad - za�ti�eni krajolik

Okolica Oki�-grada za�ti�ena je 1970. godine temeljem tada�njeg Zakona o za�titi prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji rezervata prirodnoga predjela (Odluka o progla�enju okolice Oki�-grada rezervatom prirodnog predjela, �Slu�bene vijesti Op�ine Samobor�, br.4 od 15. travnja 1970.). Zakonom o za�titi prirode iz 1994. godine (N.N. br. 30/94), kategorija za�tite preimenovana je u za�ti�eni krajolik.

Za�ti�eno podru�je okolice starog grada Oki�a nalazi se 29 km udaljeno od Zagreba. Oki�-grad je jedna od najljep�ih ru�evina starih gradova , a smjestila se na vrhu �unjastog bre�uljka visokog oko 100m (n.v. je 410m). Padine brijega na kojem se nalazi stari grad Oki� obrasle su termofilnom �umom iz koje proviruju strme litice.

Grad le�i na k.�.br. 3579 k.o. Kon��ica. Povr�ina je 6,60 ha.

Lokalitet je stavljen pod posebnu za�titu zbog svojih krajobraznih, kulturno-povijesnih i turisti�kih zna�ajki, a tako�er je zna�ajan zbog svojih botani�kih vrijednosti (sadr�i fragmente vegetacije stijena).

Prostor starog grada Oki�a sa �umama i livadama redovito se odr�ava i ure�uje.

SPOMENIK PRIRODE

Zakon o za�titi prirode (�l. 10, N.N. 30/94) definira kategoriju spomenika prirode kao pojedina�ni neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova �ive i ne�ive prirode, koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Prema osnovnim obilje�jima, spomenici prirode se dijele na geolo�ke, geomorfolo�ke, hidrolo�ke i botani�ke.

Kriterij za utvr�ivanje ove kategorije je izvornost i o�uvanost, tj. neizmijenjenost dijela ili skupine dijelova prirode, a osnovna smjernica za o�uvanje i za�titu spomenika prirode je to da nisu dopu�tene nikakve radnje na samom spomeniku ili u njegovoj neposrednoj blizini, koje bi ugrozile njegova osnovna obilje�ja i vrijednosti.

Grgosova �pilja - spomenik prirode - geomorfolo�ki

Grgosova �pilja nalazi se uz cestu na ulazu u selo Otru�evec, oko 4 km udaljenosti od Samobora.

�pilja je nastala erozivnim i korozivnim radom vode u litotamnijskim naslagama. Sni�avanjem razina podzemnih voda u formiranoj �upljini do�lo je do stvaranja kalcitnih tvorevina. Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu mogu�e je zaklju�iti da �pilja ima relativno veliku starost, dok nam mno�tvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na jo� uvijek postoje�i proces stvaranja i oblikovanja prostora �pilje.

Ovaj podzemni objekt je zna�ajan po bogatsvu kalcitnih ukrasa te kao takav predstavlja jedan od vrijednih detalja na�eg kr�a.

�pilju je otkrio gospodin Grgos na svom imanju te je nastavio s otvaranjem i ure�enjem �pilje za posjetitelje.

Stari �turski� hrast lu�njak kod Velike Gorice - spomenik prirode - rijetki primjerak drve�a

Posebno za�ti�eno soliterno stablo hrasta lu�njaka ( Quercus robur ) nalazi se na k.�.br. 1794/57, na livadi na rubu sela u neposrednoj blizini �ume. Prema usmenoj predaji, starost hrasta procijenjena je na 700 godina. �itelji sela nazivaju taj hrast �turski hrast� i povezuju ga s legendom o plesu djevojaka oko hrasta u svrhu otklanjanja turske opasnosti. Legendu bi bilo vrijedno provjeriti i zapisati.

Prije desetak godina stablo je, zbog podmetnutog po�ara, o�te�eno. Nakon toga, a u namjeri spa�avanja ovog izuzetno vrijednog primjerka, odrezane su suhe grane, te se danas ovaj hrast isti�e vi�e debljinom nego kro�njom.

�upljak - tisa - spomenik prirode - rijetki primjerak drve�a

Dimenzijama najve�a stara tisa (Taxus baccata L.) na Medvednici nalazi se na k.�. 2668/1 k.o. Bistra Gornja, kod �Prvog francuskog rudnika�, neposredno uz Lugarsku stazu. Opseg u prsnoj visini iznosi 2,40 m. Stablo je �vrsto i vitalno (iako �uplje), a kro�nja zelena i bogata. Kao tercijarni relikt, tisu za�ti�uju i �umarski propisi.

Stablo tise je neo�te�eno, zdravo s bogato razvijenom kro�njom.

SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURE

Zakon o za�titi prirode (N.N. 30/94 i 72/94) definira spomenike parkovne arhitekture kao artificijelno oblikovane prostore koji imaju stilsko-kreativnu, umjetni�ko-estetsku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost.

Po na�inu vrtnog i parkovnog oblikovanja objekti parkovne arhitekture razvrstavaju se u perivoj, botani�ki vrt, arboretum, gradski park - skver, drvored, skupina i pojedina�no stablo i dr.

Temeljni kriterij za za�titu i utvr�ivanje spomeni�kih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su o�uvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojeg drugog oblika parkovnog oblikovanja, estetska o�uvanost i vrijeme nastanka.

Samobor-Park u Langovoj ul. 39 - spomenik parkovne arhitekture

Park u Samoboru, Langova ulica br. 39 (uz ku�u Wagner - Bilokapi�), nalazi se u sredi�tu grada, u neposrednoj blizini glavnog trga.

Nastao je 1878. g. kao mali pejsa�ni perivoj s vrijednim i skladnim skupinama drve�a. Najstariji primjerci drve�a u parku su stara bijela lipa (opseg preko 3m), koja je zasa�ena prilikom osnivanja parka, te mamutovac (opseg preko 5m), zasa�en 1880. g. Ostalo drve�e sa�eno je kasnije, a osobito su zna�ajni: koloradska jela, golema tuja, virginijska borovica, dva tulipanovca, libanonski cedar i ginko. Osim spomenutog� drve�a, u parku se nalazi i Veitchijeva jela, kanadska �uga, europski ari�, skupine smreka, tisa, obi�ni bor, katalpa, gledi�ija, gimnokladus, javor mlije�, piramidalni hrast, crvena bukva i �alobni grab.

Od grmlja zastupljeni su: mirisna borovica, bo�ikovina, lijeska, �im�ir i dr. Povr�ina parka iznosi 0,6 ha.

�

Park je zapu�ten. Staze i putovi obrasli su travom i korovom. Vrijedne dekorativne vrste stabala znatno su prorije�ene.

Park u Lugu - spomenik parkovne arhitekture

Park u Lugu le�i uz cestu Samobor-Bregana. Udaljen je nekoliko kilometara od grada Samobora. Nadmorska visina parka je 160 m. Podignut je oko historicisti�kog dvorca sa stilskim elementima baroka.� Dvorac, kao i nekada tako i danas, naziva se �Balagovi dvori�. U pro�losti je bio u vlasni�tvu plemi�kih obitelji Dra�kovi�, Erd�dy, Kulmer i Kiepach. Dvorac i park dobili su svoj dana�nji izgled 1830.g. Povr�ina parka iznosi 0,60 ha. Park je oblikovan u slobodnom engleskom stilu s malim jezerom i oto�i�em u sredini.

Park je podignut na prirodnom stani�tu �ume hrasta lu�njaka, graba i bukve od koje su se o�uvale manje skupine. U samom parku nalazi se ve�i broj egzoti�nog bjelogori�nog i crnogori�nog drve�a, od kojih je vrijedno spomenuti: platane, divlji kesten, mo�varni �empres, ameri�ki borovac, ari� i tuju. Od doma�ih vrsta osobito se isti�e impozantni stoljetni hrast lu�njak, te skupina bukve i graba.

Dvorac i park koristi Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladih.

Park je snimljen 1979g, i izra�en je Elaborat postoje�e dendroflore parka sa smjernicama za�tite i ure�enja.

Park je uslijed vremenskih nepogoda znatno osiroma�en izvornim i stoljetnim dekorativnim vrstama drve�a, grmlja i cvije�a.

Park oko dvorca u Jastrebarskom - spomenik parkovne arhitekture

Plemi�ki posjed u Jastrebarskom pru�a se jugozapadno od Zagreba, na 36. km puta prema Karlovcu. Dvorac Jastrebarsko bio je u posjedu obitelji Erd�dy od 1517. do 1922. g. Nalazi se na nadmorskoj visini od 150 m. Za�ti�ena povr�ina parka iznosi 9,47 ha.

Park je oblikovan u slobodnom stilu i zapravo predstavlja nastavak na prirodnu �umu, koja i danas zauzima zapadno podru�je parka. Od autohtonih elemenata isti�u se primjerci hrasta lu�njaka, javora, crvenolisne bukve i graba. Impozantne su skupine starih vise�ih smreka, ari�a i �umskog bora Od egzota zna�ajniji su po starosti i razvijenosti kro�nje katalpa, sofora, kao i �alosne vrbe u opkopu dvorca.

Park je od osnutka do danas mijenjao korisnike i vlasnike. Institut za �etinarske kulture u Jastrebarskom koristio je jedno vrijeme povr�inu parka kao pokusne plohe za uzgoj raznih vrsta �etinja�a. Sa�enjem bez smi�ljenog plana i uno�enjem prevelikog broja �etinja�a u potpunosti se izmijenila prvotna slika i povijesna kompozicija parka.

��

Park u Bo�jakovini - spomenik parkovne arhitekture

Park oko dvorca u Bo�jakovini pru�a se isto�no od Zagreba od kojeg je udaljen 26 km cestom preko Dugog Sela. Posjed je nekada pripadao obitelji Frankopan, a kasnije i obitelji Dra�kovi�. U drugoj polovici 19. st. park je obnavljan i slu�io je za potrebe �umarske akademije u Zagrebu. Okolne povr�ine uz park postale su ogledno zemaljsko dobro (godine 1896.). Kasnije je park tretiran kao arboretum dobra Savske banovine, odnosno vrtlarske �kole u Bo�jakovini (utemeljena je 1931 g. i bila je prva takve vrste u Hrvatskoj).

Povr�ina parka iznosi 7,00 ha, ali pri tome nije za�titom zahva�en onaj dio parka koji le�i zapadno od ceste Zagreb - Bjelovar, koja je izgra�ena za vrijeme II. svjetskog rata. Re�enom cestom razdvojena je cjelina povijesnog kompleksa parka. Ovaj dio parka obuhva�a povr�inu od oko 4 ha.

Park je pejsa�no oblikovan, a samo manji stilizirani parter postojao je u prednjem dijelu parka. Taj je parter u cijelosti iskopan do 2 m dubine radi izgradnje bazena koji nikada nije stavljen u funkciju.

U park je uneseno mnogo egzota, me�u kojima se isti�u: mamutovac toreja, dva stabla tuje, dva stabla kanadske �uge i vi�e stabala hikorija,� crnog oraha, pterokarije itd.

Dio parka koji nije obuhva�en postoje�om za�titom isti�e se prekrasnim stablima hrasta lu�njaka i lipe, kao i ostalih doma�ih �umskih vrsta drve�a. Osim njih, zna�ajni su egzoti, od kojih se isti�u ameri�ke vrste hrasta kao i divljeg kestena.

Park je uvelike zapu�ten i osiroma�en dekorativnim vrstama. U osnovi se jo� uvijek mo�e razabrati prvotna kompozicija parka.

Park u Bistracu - spomenik parkovne arhitekture

Park Bistrac nalazi se iznad ceste Samobor - Bregana. Udaljen je od Samobora 2,5 km. Park su oko kurije osnovali prvotni vlasnici Ruic de Roxas.

Park je oblikovan u slobodnom stilu, a u njegovom biljnom inventaru ima bjelogorice i crnogorice, od kojih se po starosti i obujmu kro�nje posebno isti�u crvenolisna bukva i javorolisna platana kao i dobro razvijena stabla ari�a i smreke. Osim navedenih stabala, isti�u se i primjerci divljeg kestena, graba i dr. Povr�ina parka iznosi 2,00 ha.

Park, kao i dvorac s gospodarskim zgradama, �esto je mijenjao vlasnike i korisnike, ali se redovito odr�avao sve do osamdesetih godina. Danas ga koristi Obrtni�ka zadruga iz Samobora.

�

Park u Gornjoj Bistri - spomenik parkovne arhitekture

Park u Gornjoj Bistri udaljen je od Zagreba 28 km cestom koja vodi preko Podsuseda na sjevernu stranu Medvednice. Park le�i neposredno ispod sjevernog obronka Medvednice, na nadmorskoj visini od 230 m, a u dolini potoka �upljaka.

Posjed je zajedno s dvorcem pripadao plemi�koj obitelji Or�i�, a kasnije obitelji Karioni. �ezdesetih godina 20. stolje�a dvorac je preure�en u Bolnicu za dje�je bolesti..

Park je podignut u devetnastom stolje�u u slobodnom stilu. Starost perivoja procjenjuje se na pribli�no 150 godina. U njemu se isti�u prilazna stoljetna aleja graba, zatim skupine graba, smreka, breza i hrastova. Neposredno uz dvorac isti�u se stoljetne tise i aleja divljeg kestena. Povr�ina parka iznosi 7,72 ha.

Park je zapu�ten i osiroma�en vrstama drve�a i grmlja. U njemu je zbog nevremena znatno o�te�ena� stoljetna aleja graba uz prilazni put k dvorcu. Park je snimljen 1981. g. i izra�en je Elaborat sa smjernicama za�tite i obnove.

��

Park Mojmir - spomenik parkovne arhitekture

Park Mojmir u Samoboru, Giznik br. 43, smjestio se na blago nagnutoj sjeverozapadnoj padini Gizni�kog brijega. Podigao ga je u drugoj polovici pro�log stolje�a sudac Stjepan Dr�i� oko svoje vile. Danas su vila i park u privatnom vlasni�tvu.

Kompozicija parka je u slobodnom stilu, te ne predstavlja posebnu odre�enu ustaljenu formu. Sredi�nji dio parka je nekada bio simetri�no zasa�en �ivicama od �im�ira i grmovima bo�ura. Danas je na tome mjestu tek ostatak �im�irove �ivice i naknadno posa�ena smreka. Panoramske vizure s terase vile, koja se nalazi usred parka, na masiv Medvednice i prostranu savsku nizinu zaklonilo je razraslo drve�e.

Mojmir ima vrlo bogatu dendrofloru. Od zasa�enih vrsta dominiraju �etinja�e i to: �panjolska jela, gr�ka jela, smreka, sibirski ari�, golemi mamutovac, a od lista�a: ameri�ki tulipanovac, platana, crvenolisna bukva, ameri�ka lipa i dr. Povr�ina parka iznosi 1,01 ha.

Park je snimljen 1976. u mjerilu 1:200, a u tada�njem Republi�kom zavodu za za�titu prirode izra�en je Elaborat sa smjernicama za�tite, ure�enja i odr�avanja.

Park je prili�no zapu�ten i znatno osiroma�en dekorativnim vrstama drve�a i grmlja sa�enih u vrijeme osnutka parka.

Tisa u Samoboru - spomenik parkovne arhitekture

Tisa (Taxus baccata) nalazi se uz zgradu u Perkov�evoj ulici br. 17. Predstavlja stoljetni i lijepi primjerak autohtonog crnogori�nog stabla. Deblo spomenute tise ra�va se na visini od 50 cm u dva kraka, a kro�nja je impozantna s visinom preko 10 m. Prema obiteljskoj predaji, tisa je stara oko 240 godina.

Tisa je zdrava, s jakom, razvijenom korijenovom mre�om, koja djelomi�no nadi�e temelje zgrade.

�

D) OSOBITE BILJNE I �IVOTINJSKE ZAJEDNICE

Vegetacija na podru�ju Zagreba�ke �upanije

Sastav i ra��lanjenost postoje�eg vegetacijskog pokrova na podru�ju Zagreba�ke �upanije najbolje odra�avaju ekolo�ke prilike i uzajamno djelovanje raznolikih �imbenika �ive i ne�ive prirode.

Prema sada�njem stanju, �ire podru�je Zagreba pripada eurosibirsko-sjevernoameri�koj regiji, ilirskoj provinciji i oblasti unutra�njih �uma, s jasno izra�ena dva visinska pojasa i tri vegetacijska podru�ja, i to:

I -� NI�I �UMSKI POJAS

�� A -�� Podru�ja �uma mokrih i vla�nih terena

�� 1.� �uma vrbe

�� 2.� �uma crne johe

�� 3.� �uma poljskog jasena

�� 4.� �uma hrasta lu�njaka i velike �utilovke

�� 5.� �uma hrasta lu�njaka i obi�nog graba

�� B -�� Podru�ja �uma, bre�uljaka, ni�ega gorja, podgorja i prigorja

�� 6.� �uma hrasta kitnjaka i obi�nog graba

�� a) s pasjim zubom

�� b) s kloko�em

�� 7.� �uma pitomog kestena

�� 8.� �uma hrasta kitnjaka

�� 9.� �uma hrasta medunca i crnog graba

�� 10. Gorska �uma obi�ne bukve

II-� POJAS GORSKIH I PLANINSKIH BJELOGORI�NIH I CRNOGORI�NIH �UMA

�� C-� Podru�je �uma, gora i planina

�� 11. �uma bukve i jele

�� 12. �uma obi�nog jasena i gorskog javora

Tlo u �umi kitnjaka i graba u prolje�e je pokriveno najraznolikijim �umskim cvije�em, me�u kojim se najvi�e isti�u: �afran, biskupska kapica, Salamunov pe�at, obi�na �umarica, volujsko oko, pasji zub, jaglac, plu�njak, a u nekim plohama procjepak, visibaba i dr. U �umi kitnjaka i kestena zastupane su borovnica, obi�na urodica, bujad, puzava �estoslavica i druge, a na svjetlijim mjestima i vrijes. U medun�evoj �umi uz jaglace cvate bijeli i plavi �afran, visibaba, modri procjepak, plu�njak, �umarica i volujsko oko, a posebno je lijepo razvijen sloj mahovine. U bukovim �umama osobito su zna�ajne bo�ikovina, zimzeleni likovac, �irokolisna veprina, ciklama, bijela i �uta �umarica.

Osobito su zna�ajne one biljke Samoborskog i �umbera�kog gorja koje predstavljaju stare tercijarne oblike, a sa�uvale su se zbog iznimno povoljnih prilika za ledenog doba: sapunja�a, kranjski bijeli bun, blagajev likovac, kranjski ljiljan, planinski bo�ur, bo�ikovina, �irokolisna veprina.

U dolini Ludvi� potoka vrijedan je nalaz cretne breze.

Na Medvednici su neke biljke vrlo zna�ajne, a neke usko lokalizirane. U zna�ajne biljke Medvednice treba bezuvjetno ubrojiti zimzelene lista�e bo�ikovinu, �irokolisnu veprinu i lovorasti likovac. Osim spomenutih, ima i nekoliko pravih botani�kih rijetkosti, a to su: alpski jaglac, kavkaski divokozjak, planinski bo�ur, kranjski ljiljan i pucalina.

U podru�ju Vukomeri�kih gorica zna�ajna je biljka ozimnica.

U Hrvatskom zagorju floristi�ki je naro�ito zanimljiv cret Dubravica.

Do sada su na podru�ju Zagreba�ke �upanije za�ti�ene sljede�e vrste:

blagajev likovac, crveni likovac, lovorasti likovac, bo�ikovina, �irokolisna veprina, kranjski ljiljan, ljiljan zlatan, alpski jaglac, planinski bo�ur, kavkaski divokozjak, ozimnica, lovor-krestu�ac, kockavica i cretna breza.

Fauna na prostoru Zagreba�ke �upanije

Razli�ite geografske sredine - planinski predjeli Medvednice, Samoborskog gorja i �umberka, te visoravni Vukomeri�kih gorica, kao i nizine rijeka: Save, Sutle, Krapine, Odre i dr., te nizina Crne Mlake - predstavljaju najraznolikije biotope sa zanimljivim i osebujnim biocenozama. Za vrijeme diluvije (nalazi�ta Medvednice, i druga podru�ja) ovdje su obitavali predstavnici sjevernja�ke arkti�ke faune: sjeverna lisica, gorska kuna, alpska bjelka, obi�ni zerdav, sjeverni bijeli zec, alpski kozorozac; predstavnici srednjo evropske faune: jelen, vuk, kratkorogo evropsko govedo, divlja ma�ka, kuna, ris, divlja svinja, divokoza, lopatar, spiljski medvjed, mrki medvjed, tetrijeb veliki, orao suri, obi�ni dabar i dr. Od ju�nih elemenata prona�eni su pantera i dikobraz, a na�eni su i ostaci stepskih vrsta.

Dana�nja (recentna) fauna sastavljena je uglavnom od srednjoeuropskih elemenata i predstavlja samo mali dio bogate diluvijalne faune.

Ribe. U visinskim vodama Zagreba�ke �upanije (planinske rijeke i potoci Hrvatskog zagorja i �umberka) obitavaju poto�na pastrva, uz koju se na�e pijor i tivu�ka. U prijelaznom, odnosno nizinskim podru�jima (Sava, Sutla i pripadaju�i dio Kupe), dominiraju sljede�e vrste: mrena plotnica, crvenrepka, klen, kleni�, podust bolen, �aran, linjak, jaz, �tuka, smu�, som i dr.

Vodozemci i gmazovi. Po svim planinskim i ostalim predjelima obitavaju: obi�ni vodjenjak, da�devnjak, �uti muka�, rumena �aba, siva gubavica i zelena gubavica. Uz mo�varne predjele i vla�na mjesta susre�u se sme�a kr�enica, zelena �aba i gatalinka. Od gu�tera �esta je zidna gu�terica, obi�ni zelemba� i slijepi�. Od zmija obitavaju bjelou�ka, kockasta vodenja�a, obi�na smuklja, bjelica, pepeljasti poskok i ri�ovka; po rubnjacima i barama �esta je barska kornja�a.

Ptice. Fauna ptica je bogata i zanimljiva zahvaljuju�i raznolikostima biotopa. U �umama obitavaju sjenice, muharice, dijetlovi, �utarice, zebe i dr. Uz potoke i poto�ne uvale susre�emo slavuja, plisku gorsku, piljka obi�nog i kormorana. Od planinske ornitofaune dolaze: lje�tarka gluha, gavran, �kanjac, mravozub crni, golut grivnja�, orao klikta�, orao zmijar, �kanjac osa�, soko grla� i dr.

Podru�je Crne Mlake i Pisarovine naro�ito su zna�ajna za kvalitetnu i kvantitetnu migraciju ptica. Ovdje susre�emo orla �tekavca, kormorane, crne rode, gnjurce, �aplje, �ljuke i razne vrste pataka, a to su samo neke od mno�tva za�ti�enih ptica koje se ovdje zadr�avaju tijekom ve�eg dijela godine. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki zabilje�ili �ak 230 pti�jih vrsta.

Sisavci. Po �umama i �umarcima obitavaju bjeloprsi je�, rovke, krtica, brojne vrste �i�mi�a, vjeverica, puh, �umski mi�, lasica, kune, jazavac, lisica, vidra, divlja ma�ka, divlja svinja, zec, i srna. Na podru�ju �ume �utice naseljeni su dabrovi, a registrirano je njihovo rasprostiranje i na Odru.

Rijetki predstavnici �ivotinjskog svijeta za�ti�eni su ili pojedina�no rje�enjima ili odlukama o posebnoj za�titi, na temelju Zakona o za�titi prirode. Odlukama o posebnoj za�titi ptica za�ti�ene su sve vrste ptica, osim sljede�ih: svraka, vrana, �ojka, �avka, jastreb, koko�ar i kobac pti�ar.

�

Pretpovijesno razdoblje

Anti�ko razdoblje

Razdoblje od 12. do 16. stolje�a

Slobodni kraljevski gradovi

Stari gradovi � burgovi

q �umbera�ka gora

q Dolina rijeke Lonje

- Bisag, Paukovec, castrum Nikola, Rakovec, Bo�jakovina, Klo�tar Ivani�, Ivani�, Plodingrad

q Odransko polje

- Lukavec, �elin-�i�e, Per�in grad

q Rijeka �esma i Glogovnica

- Dugava, Gradec, Vrbovec

a) Gradovi

Glavna mre�a komunikacija

PRAVNI STATUS ZA�TITE KULTURNIH DOBARA

PROSTORNI RAZMJE�TAJ KULTURNIH DOBARA

DUGO SELO

IVANI� GRAD

JASTREBARSKO

SAMOBOR

SV.IVAN ZELINA

VELIKA GORICA

VRBOVEC

ZAPRE�I�